Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

INFORMISAN ILI NAIVAN POTROŠAČ

Piše: Vladimir Antonijević

Koliko ste puta na računaru štiklirali „I agree” (prihvatam), a niste pročitali opšte uslove poslovanja? Kao prvoaprilsku šalu, prodavac video igrica “Gamestation” je u okviru svojih opštih uslova poslovanja na internet stranici navukao korisnike da prodaju svoju dušu. „Ukoliko želite da aktivirate ovu opciju, prihvatate da predate svoju besmrtnu dušu, kao i svako postojeće pravo koje posedujete nad njom, u roku od pet radnih dana od trenutka prijema pisanog obaveštenja od gamestation.co.uk ili ovlašćenog predstavništva.“ Tog dana 7.500 korisnika je izvršilo kupovinu na navedenoj internet stranici. Svi do jednog su štiklirali kvadratić prihvatajući uslove, i niko ništa nije primetio.

U svakodnevnom životu potrošač u proseku dnevno koristi veliki broj ugovornih transakcija i uslužnih delatnosti kao posledicu ranije ugovorenih obaveza. Od kupovine cigareta, preko korišćenja mobilnih uređaja, interneta, bankomata, do struje i drugih, potrošač čak i nesvesno izvršava ugovorne obaveze. Međutim on je sklon da nasumično donosi odluke o stupanju u ugovorne obaveze, često precenjujući sopstvene mogućnosti, odnosno potcenjujući ih. Dobro informisan potrošač podstiče tržište doprinoseći njegovom daljem jačanju i razvijanju, u suprotnom, loše informisan potrošač postaje povod za zloupotrebe njegovih sklonosti od strane prodavaca ili proizvođača. 

Nedostatak odgovarajuće informacije o proizvodu, odnosno o sadržini usluge, pojavljuje se kao sve veći problem prilikom zaključivanja ugovora. Tim povodom, najveća evropska organizacija za zaštitu potrošača, britanski ”Which?”, objavio je analizu prema kojoj se skoro 10 miliona korisnika u Britaniji nalazi na pogrešnoj mobilnoj tarifi  kao rezultat isključivo loše informisanosti. 

Stoga, veliki broj studija se prilikom analiziranja ponašanja potrošača kod zaključivanja ugovora složila da potrošači površno ili uopšte ne čitaju ugovorne obaveze, a u situacijama kada ih čitaju, često ih ne razumeju ili ih shvataju na drugačiji način. Takav pristup potrošača ugovorima otvara prostor prodavcima da iskoriste potrošačevu naivnost, predrasude i druge sklonosti kako bi ostvarili dodatnu zaradu. 

Dobitnik Novelove nagrade za otkrivanje bihevioralne ekonomije Danijel Kaneman istakao je da je potrošač ipak homo sapiens, a ne homo economicus, kako su to ekonomske teorije ranije tvrdile. To znači da ipak ne poseduje ultimativnu mogućnost da prihvati i procesuira informaciju, odnosno da ne može da racionalizuje svoje odluke ili unapred predviđa troškove. Potrošač je pre svega ljudsko biće, koje svoje odluke donosi u skladu s trenutnim emotivnim stanjem i sklonostima, te poseduje i određena ograničenja (navike, predrasude, naivnost), a u zavisnosti od toga kako mu je informacija prezentovana, zavisi i njegova reakcija. 

Koliko navika kod potrošača igra značajnu ulogu u donošenju odluka prilikom izbora, najbolje pokazuje kupovina robe sa oznakom „Made in Germany“. Iako predstavlja oznaku za geografsko poreklo proizvoda, sa potrošačkog stanovišta takva oznaka je često sinonim za nesporan kvalitet. Vremenom, oznaka je sama po sebi postala brend, koji potrošači prepoznaju i po automatizmu idealizuju. Međutim, mali broj ljudi uopšte zna da je nastala kao rezultat britanskog diskriminatornog propisa koji se odnosio na označavanje proizvoda sa kraja 19. veka, a kako bi se sprečilo da Nemačka kopira britanske proizvode. Ono što je još zanimljivije, jeste činjenica da, prema pravnoj tekovini Evropske unije o načinu označavanja porekla robe, ne postoje značajnija ograničenja kad je u pitanju stavljanje oznake „Made in…“, čak i kad se većinski deo samog proizvoda ne pravi u samoj državi koja nosi oznaku porekla. Naime, oznaku „Made in Germany“ mogu da nose proizvodi kod kojih je završna, suštinska, sa privrednog stanovišta opravdana prerada ili dorada, bila u Nemačkoj, iz čega proizlazi činjenica da čak preko 90% proizvoda ne mora da bude proizvedeno u njoj. Prilično sam siguran da o spomenutoj činjenici potrošači nisu informisani. Shodno novim tendencijama Evropske komisije da otvori raspravu prema kojoj bi minimum 45% određenog proizvoda moralo da bude proizvedeno u zemlji koja nosi oznaku porekla, razvila se velika polemika u nemačkoj stručnoj javnosti i privredi, a grubim procenama došlo se do podatka da bi gubitak koji bi taj uslov doneo iznosio od 80 do 100 milijardi evra. 

Imajući u vidu nove marketinške tehnike, u velikoj meri zasnovane na bihevioralnoj ekonomiji, dolazimo do zaključka da uopšte nije jednostavno biti potrošač ovih dana. Prisećajući se domaćeg filma “Lajanje na zvezde”, i kultne scene u kojoj glavni junaci odgovaraju na pitanje profesora hemije o sastavu BB klekovače, siguran sam da je prag predznanja za odlazak u kafanu još više podignut. 

Ostali naslovi

CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje