Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

REFINANSIRANJE STAMBENIH KREDITA ISPLATIVO, ALI TRAŽI DOBRE ŽIVCE

Piše: Sanja Radinović

Građani koji su pre pet godina uzeli stambeni kredit od 50.000 evra s kamatom od šest odsto danas refinansiranjem mogu da uštede i više od 10.000 evra. Računica pokazuje da bi stambeni kredit uzet na 30 godina, po aktuelnoj kamati od oko tri odsto, platili umanjen za 14.000 evra. Mesečna rata bi bila, dakle, smanjena za oko 60 evra, ali uz jedan uslov sa velikim “U”. Naime, kako nerado priznaju bankari, građani koji žele da refinansiraju svoj stambeni zajam moraju da budu spremni da i po drugi put prođu kroz komplikovane zahteve i proceduralnu agoniju koja ih je pratila i kod uzimanja prvog stambenog kredita.

Pođimo redom. Isplativost ne spore ni bankari.

– U zavisnosti od toga kolika je bila efektivna kamata, kao i od toga koliki je preostali period otplate, moguća ušteda obično iznosi od nekoliko do više hiljade evra. Refinansiranje stambenog kredita se, dakle, uvek isplati, čak i kad je ušteda na troškovima kredita nešto manja, ali zbog niže kamatne stope vi refinansiranjem sebi obezbeđujete znatno manju mesečnu ratu, pa ćete u narednim godinama imati mnogo više sredstava u kućnom budžetu. Ukoliko, dakle, refinansiranjem sebi i svojoj porodici omogućite da na ime kamate uštedite više hiljada evra, onda je to svakako dobra odluka – kaže za naš magazin Mirjana Mitrović, izvršni direktor u Prokredit banci, gde kamata na stambene kredite iznosi tek 2,79 odsto godišnje, što je i više nego upola manje u odnosu na samo pre pet godina.

Drugo pitanje koje građane najviše interesuje jeste koliki su troškovi refinansiranja? Računica pokazuje da na 40.000 evra duga banci oni u startu dostižu i preko 1.500 evra. Bez toliko novca, dakle, ne može se ni krenuti s refinansiranjem zajma.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa