Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA DONIRALA SRBIJI 3,9 MILIJARDI EVRA!

ISTRAŽUJEMO: Koliko je novca poklonjeno našoj državi u poslednjih 16 godina
Piše: Milan Dobromirović

Naša država je u poslednjih 16 godina dobila neverovatnih 3.902.219.502 evra donacija samo od Evropske unije! Prema podacima Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima Evropske unije i razvoj pomoći pri Kancelariji za evropske integracije, od 2000. godine do danas Srbija je dobila donacije od više od 30 država. Odmah iza Evropske unije, koja je dala najviše novca, jeste Nemačka sa donacijama u vrednosti od 1.392.881.522,65 evra, dok se na trećem mestu nalaze Sjedinjene Američke Države sa izdvajanjem od 716.121.819,91 evra. Na drugoj strani, prema istim podacima, najmanje izdašni bili su Slovaci, koji su Srbiji donirali “svega” 9.546.337,28 evra (pogledati tabele).

Gde je novac?

Pomenuti podaci ukazuju na to da su ovi silni milioni uloženi u najrazličitije oblasti, od javne uprave, preko privrede i poljoprivrede, do zdravstva i saobraćaja. Tim novcem finansirane su razne strategije i kursevi, gradili su se i putevi i zgrade. Ekonomski stručnjaci, međutim, nisu ubeđeni da je baš svaki evro završio tamo gde mu je bilo namenjeno, već smatraju da je dobar deo novca završio u privatnim džepovima!

Dodatnu sumnju ekonomskih znalaca izaziva i fantastičan podatak da je Srbija od 2000. godine do danas, kad se saberu svi donatori, dobila čak 17,6 milijardi evra! Kako je pokazalo naše istraživanje, interesantno je i to da ne postoje precizni podaci za pojedine države o tome gde je novac konkretno završio, već se sve svelo na to da su stotine miliona evra uložene u “jačanje vladavine prava” ili “reformu pravosuđa”. Štaviše, za čak 9.996.294,88 evra donacija iz Finske nema ni jednog jedinog podatka o troškovima! Upravo tu možemo opravdano postaviti pitanje da li je inostrani novac uložen tamo gde je planirano.

Ruku na srce, za neke druge države – poput Austrije, koja nam je donirala 38.591.661,77 evra – postoje konkretni podaci o obnovi i izgradnji objekata ili nabavci kamiona za odnošenje smeća i opreme. Donacije su korišćene i za obnovu poplavljenih područja i saniranje štete posle katastrofalnih zemljotresa.

Velika korupcija

Ekonomista i predsednik Balkanskog biznis centra Branko Dragaš, komentarišući ove podatke, ističe za Srpsku ekonomiju da su donatori veoma skloni korupciji.

– Prema istraživanjima međunarodnih organizacija za borbu protiv korupcije, čak 75 procenata donacija pokradu sami inostrani donatori. Evropske banke su iz Srbije za isti ovaj period iznele 25 milijardi evra. Tome bi trebalo dodati i spoljnotrgovinski deficit od skoro 100 milijardi evra. Pošto se zna da je naš najveći spoljnotrgovinski partner upravo Evropska unija, to znači da je realno u Srbiju došla milijarda evra, a iz nje izašlo neverovatnih 125 milijardi! Dakle, dobar biznis između Brisela i srpskih političkih kriminalaca koji su tokom svih tih godina bili na vlasti – zaključuje Dragaš.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza