Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA DONIRALA SRBIJI 3,9 MILIJARDI EVRA!

ISTRAŽUJEMO: Koliko je novca poklonjeno našoj državi u poslednjih 16 godina
Piše: Milan Dobromirović

Naša država je u poslednjih 16 godina dobila neverovatnih 3.902.219.502 evra donacija samo od Evropske unije! Prema podacima Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima Evropske unije i razvoj pomoći pri Kancelariji za evropske integracije, od 2000. godine do danas Srbija je dobila donacije od više od 30 država. Odmah iza Evropske unije, koja je dala najviše novca, jeste Nemačka sa donacijama u vrednosti od 1.392.881.522,65 evra, dok se na trećem mestu nalaze Sjedinjene Američke Države sa izdvajanjem od 716.121.819,91 evra. Na drugoj strani, prema istim podacima, najmanje izdašni bili su Slovaci, koji su Srbiji donirali “svega” 9.546.337,28 evra (pogledati tabele).

Gde je novac?

Pomenuti podaci ukazuju na to da su ovi silni milioni uloženi u najrazličitije oblasti, od javne uprave, preko privrede i poljoprivrede, do zdravstva i saobraćaja. Tim novcem finansirane su razne strategije i kursevi, gradili su se i putevi i zgrade. Ekonomski stručnjaci, međutim, nisu ubeđeni da je baš svaki evro završio tamo gde mu je bilo namenjeno, već smatraju da je dobar deo novca završio u privatnim džepovima!

Dodatnu sumnju ekonomskih znalaca izaziva i fantastičan podatak da je Srbija od 2000. godine do danas, kad se saberu svi donatori, dobila čak 17,6 milijardi evra! Kako je pokazalo naše istraživanje, interesantno je i to da ne postoje precizni podaci za pojedine države o tome gde je novac konkretno završio, već se sve svelo na to da su stotine miliona evra uložene u “jačanje vladavine prava” ili “reformu pravosuđa”. Štaviše, za čak 9.996.294,88 evra donacija iz Finske nema ni jednog jedinog podatka o troškovima! Upravo tu možemo opravdano postaviti pitanje da li je inostrani novac uložen tamo gde je planirano.

Ruku na srce, za neke druge države – poput Austrije, koja nam je donirala 38.591.661,77 evra – postoje konkretni podaci o obnovi i izgradnji objekata ili nabavci kamiona za odnošenje smeća i opreme. Donacije su korišćene i za obnovu poplavljenih područja i saniranje štete posle katastrofalnih zemljotresa.

Velika korupcija

Ekonomista i predsednik Balkanskog biznis centra Branko Dragaš, komentarišući ove podatke, ističe za Srpsku ekonomiju da su donatori veoma skloni korupciji.

– Prema istraživanjima međunarodnih organizacija za borbu protiv korupcije, čak 75 procenata donacija pokradu sami inostrani donatori. Evropske banke su iz Srbije za isti ovaj period iznele 25 milijardi evra. Tome bi trebalo dodati i spoljnotrgovinski deficit od skoro 100 milijardi evra. Pošto se zna da je naš najveći spoljnotrgovinski partner upravo Evropska unija, to znači da je realno u Srbiju došla milijarda evra, a iz nje izašlo neverovatnih 125 milijardi! Dakle, dobar biznis između Brisela i srpskih političkih kriminalaca koji su tokom svih tih godina bili na vlasti – zaključuje Dragaš.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa