Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

JAČI DOLAR – VEĆI SRPSKI JAVNI DUG

Piše: Sanja Radinović

Za nešto više od dve godine, od novembra 2014, dolar je ojačao za 19,3 odsto i dostigao vrednost koja nije viđena još od 2003. Najnoviji rast američke valute od pre mesec i po dana ponovo je uznemirio i premijera Aleksandra Vučića, i to zbog činjenice da dolarski dug čini čak 33 odsto javnog duga Srbije, što je nešto više od oko osam milijardi evra! U prevodu, svako jačanje američke valute automatski povećava ukupno zaduženje naše zemlje i otežava život građanima Srbije!

Prelivanja odluka iz institucija udaljenih od Srbije više od 7.600 kilometara postali su svesni u Nemanjinoj 11 brzinom munje, i to nisu krili. Premijer se prvi put javno požalio još krajem 2015, ocenivši da bi odluka Američkih federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa, pa samim tim i jačanje dolara, mogla da pogodi Srbiju, a svaki rast dolara da nam poveća javni dug. Tako i bi. Zbog jačanja dolara i američkih odluka, javni dug Srbije poslednji put je povećan za čak 180 miliona evra krajem 2016. godine, i to samo u jednom danu.

Dolar je prema dinaru i evru počeo da jača u novembru 2014. godine. Tada je jedan evro vredeo 120,9 dinara, a jedan dolar 96,8 dinara. Već u martu 2015, dakle samo šest meseci kasnije, dolar je ojačao dodatnih 11 procenata i dostigao do tada maksimalnu vrednost od 111,4 dinara. Narednih godinu i po dana američka valuta se relativno “primirila”, da bi krajem 2016. ponovo pokolebala svetsko i evropsko trzište valuta i vinula se na novi istorijski maksimum od čak 118 dinara. Vrednost jednog dolara praktično se izjednačila s jednim evrom!

Ekonomista Mahmut Bušatlija objašnjava za Srpsku ekonomiju da je velika greška za Srbiju ukoliko se zadužuje izdajući obveznice denomirane u evrima, koje kasnije prodaje u dolarima.

– To se očigledno događa. Posledica je preuzimanje valutnog rizika, a na takvu činjenicu se ne može uticati. Tako se ne štiti interes države i loše se barata državnim dugom – ocenio je Bušatlija, dodajući da bi za Srbiju bilo najbolje da se zadužuje, ako to već mora, u valutama koje najviše koristi, a to je, pored dinara, i evropska valuta.

Jači dolar u odnosu na evro i dinar država, dakle, oseća preko duga, ali trpe i građani Srbije, jer je to udar na njihov džep. Tehnika koja dolazi iz SAD, kao i knjige, odeća, obuća i igrice, s jačanjem dolara poskupljuju i u našoj zemlji, i to za onoliko koliko je dolar ojačao. Obično poskupe i proizvodi kojima se trguje u toj valuti, recimo, energenti. S druge strane, korist od jačanja američke valute imaju samo dolarske štediše. U našoj zemlji u pitanju je, međutim, samo nekolicina Srba, koji, ako dolare u momentu njihovog jačanja pretvore u evre, dobiju više novca.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa