Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

CARINSKI RAT - KAKO JE SRBIJA SHVATILA DA UME DA PLIVA U SVETSKOJ EKONOMIJI

Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Kad se kaže carinski rat, kod nas se tačno zna na šta se misli. Nije tu reč o onom sitnom lanjskom koškanju na Batrovcima, glaziranom (čokoladiranom) najnovijim ekonomskim patriotizmom nekih naših zapadnih suseda i susetki. O onom starom Carinskom ratu je reč (s velikim slovom C), tom svojevrsnom preludijumu za Prvi (pravi) svetski rat

To veliko prošlovekovno prepucavanje između Srbije i Austrougarske dobilo je i jednu šaljivu narodsku parafrazu. U drami Dušana Kovačevića Sveti Georgije ubiva aždahu jedan od junaka, čovek iz naroda (tumačeći našu sudbu), ne greši puno kada pojednostavljuje stvari, pa kaže da smo se Austrougarima zamerili zbog žiranja, odnosno kukuruzovanja. Dok smo im dozvoljavali da uteruju svinje u Srbiju na žiranje, veli on, bili smo dobri. Ali, kad smo mi zatražili da uterujemo tamo naša goveda na kukuruzovanje, njih fras udari.

Poznato je već da su sve životinje jednake, ali zna se da među njima postoje i neke koje su jednakije od ostalih. Takođe, zna se da je odvajkada tako i kad je o državama reč.

Teško je bilo odviknuti Habzburgovce od onoga na šta ih je kralj Milan bio navikao. Navikli se, pa se baš navadili. Čak i nakon dinastičke smene, pretkumanovska Srbija još uvek se koprca u ulozi koju su joj istorija i geografija namenile.

Elem, dogodilo se to sredinom prve decenije dvadesetog veka. U jeku pregovora između Austrougarske i Srbije (koji su vođeni radi zaključenja trgovinskog ugovora), Beč je provalio da mu maleno srbijansko kraljevstvo nešto mulja iza leđa. Srbija je s Bugarskom bila sklopila jedan carinski sporazum na svoju ruku, kao da je zaista suverena. (Po inerciji iz obrenovićevskih vremena, Beč je kanda očekivao od srbijanske vlade da se ne meša mnogo u svoj posao, naročito ne na međunarodnom planu.)

Kad je u decembru 1905. obznanjeno postojanje srpsko-bugarskog carinskog saveza (sklopljenog u leto te godine), bečka vlada prekinula je trgovačke pregovore sa Srbijom. Ni manje ni više, Dunavska monarhija je tražila od Srbije da se ugovor s Bugarskom otkaže. Budući da Srbija na to nije pristala, Austrougarska je pritisnula Beograd privrednim represalijama.

U januaru naredne, 1906. godine Crno-žuta monarhija započela je carinski rat protiv Kraljevine Srbije zabranom uvoza srbijanske stoke i stočnih proizvoda. S povremenim prekidima i manevrima, to je trajalo do 1911. godine.

Beč beše ubeđen da će privredni pritisak za Srbiju biti nepodnošljiv, jer su glavni dotadašnji putevi izvoza njene stoke vodili upravo na austrijsko i ugarsko tržište.

Na veliko svoje iznenađenje, što se tih očekivanja tiče, ćesarska vlada morala je malo da se ubriše. Srbi su dokazali da dobro rade pod pritiskom, pod stimulativnim udarcima u onaj najniži deo leđa, tamo gde se ona bezobrazno završavaju.

Pred spoljnom opasnošću, na našoj tadašnjoj političkoj sceni ublaženi su antagonizmi. Zemlja je svom snagom krenula da menja svoju sudbinu, pošla je u potragu za novim tržištima. Promenilo se i ono što je na tim tržištima nudila. U starim knjigama nalazi se podatak da u izvoz više nije terana samo živa stoka. U Srbiji su proradile prve velike moderne klanice.

Obrevši se u svetskoj trgovinskoj areni, mala balkanska kraljevina iščupala se iz kandži svog velikog suseda. (Dvojna monarhija, koja je pre izbijanja Carinskog rata predstavljala dominantnog trgovinskog partnera Srbije, na kraju balade pokrivala je još samo tridesetak procenata srbijanske spoljne trgovine. Ni trgovinski ugovor iz 1910. godine nije više mogao vratiti Srbiju u orbitu pređašnjeg crno-žutog uticaja.)

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa