Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ZNAM TE, POŠTEN SI ČOVEK

PRIČA IZ VREMENA KADA DRŽAVNA KASA I KRALJEVA KESA NISU BILE POSESTRIME
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Neobičan čovek beše Laza Paču ili možda neobična beše zemlja u kojoj je on bio ministar finansija. U narodu, naviknutom na raznorazne alajbegovine, njegov tvrdičluk postao je legendaran.

U kraljevini na čiju je kasu pazio čuveni Laza ni sâm kralj nije mogao da računa, što bi se danas reklo, na burazersku varijantu, na „dođem ti“. Već i vrapci na grani znaju da kod ministra Laze tako štogod nije moglo da prođe.  

Elem, jedared, kako se priča, kad je Petru Prvom Karađorđeviću hitno zatrebalo dvesta hiljadarki, kralj se obratio ministru Lazi ne bi li isposlovao da mu se unapred isplati ta suma od vladarske plate. Ali, mrka kapa! 

Navodno, Laza je odbio ovaj kraljev zahtev, uputivši mu preko sekretara sledeće obrazloženje: „Ne daj bože da umre kralj, a smrtan je kao svi mi, ko će onda da vrati dug državnoj kasi? Zna se – Laza! Ili političari nateraju kralja da abdicira. Ko će da plati dug? Opet Laza! Nego, brate, da mene ne bi bolela glava, idi ti u Kreditnu zadrugu. Oni daju zajam. Znam te, pošten si čovek. Biću ti žirant na menici. Kod njih uzmi tih dvesta hiljada dinara. Ovde ne može! I kvit!“

Kao junak ove (u poslednje vreme često prepričavane) anegdote ističe se uglavnom gospodin Laza. A da vidimo, moliću lepo, kakav je bio taj kralj kojem je ministar Laza smeo tako da odbrusi.

Jeste. Naš stari ministar Laza beše nekako mimo ostalih ministara, ali i naš stari kralj Pera beše mimo ostalih kraljeva. 

Široj javnosti verovatno je nepoznat podatak da se ovaj Karađorđev unuk okušao i kao prevodilac. Preveo je na srpski jezik knjigu „O slobodi“ britanskog mislioca Džona Stjuarta Mila, koji se i danas svrstava među najuspešnije branioce liberalnog pogleda na čoveka i društvo. (Izbor prevedenog dela sam po sebi govori o karakteru potonjeg kralja Srbije.)

Kao prevodilac pomenutog dela (u predgovoru koji je napisao „u Parizu o Božiću 1867“), tadašnji knežević P. A. Karđorđević kaže da je „Mil u jedan mah i filozof i praktičan državnik, i da je u obojem odličan, a pozivamo se na njegova dva najglavnija dela, na ’Načela političke ekonomije’ i ’Sistem logike’. Milova politička ekonomija prava je riznica praktičnih saveta kako da se snažno dokazane istine uvedu u život. Njegov ’Sistem logike’ razlaže i ispituje tok čovečijeg mišljenja, i to tako svestrano i iscrpno da je kritika izrekla da je Milova logika dublje i oštroumnije napisana no i jedna druga od vremena Aristotelova do u naše dane“.

Razmatrajući temu knjige, prevodilac Petar Karađorđević u svom predgovoru, pored ostalog, veli sledeće: „Među svim načelima koja izlaze na vidik u životu pojedinog čoveka, naroda i celog čovečanstva nema nijednoga koje bi toliko važilo, a kamoli važnije bilo od – slobode. Svakome je čoveku od prirode urođeno da bude slobodan, te da može odgovoriti svome pozivu ovde na zemlji. Samo slobodan čovek ima vlast nad samim sobom, može razviti svoja svojstva, usavršiti vrline kojima je obdaren, doći do svesti, kojom će pojmiti, poznati i vršiti svoj zadatak, svoja prava, svoje dužnosti. Samo slobodan čovek može osnažiti svoju volju, i založiti svu snagu, da unapredi svoju ličnost i da svojom ličnošću pripomogne unapređenju naroda kome je po krvi, jeziku, otadžbini, sreći i nesreći srodan. Iz slobode članova jednoga naroda niče ukupna sloboda toga naroda. Kao što je sloboda unapredila i usavršila pojedinu ličnost, tako isto razvija, unapređuje i usavršava sloboda skup tih ličnosti – čitav narod. U slobodnom narodu bujnije, skladnije, brže i snažnije se razvijaju svojstva njegova i osobine. Sloboda otvara narodu oči, da upozna svoje mane, pa da ih leči, sloboda mu daje prilike da pozna svoje vrline, te da ih razvija i ulaže u delatnost kojom čeliči svoju snagu, unapređuje svoje umno i fizičko blagostanje, da sobom i u saradnji sa ostalim narodima primiče celo čovečanstvo cilju koji mu je Bogom namenjen.“

Eto! Sad, kad se sve ovo uzme u obzir, postaje jasno i „sâmo nam se kazuje“ zašto je ministar Laza imao petlju (slobodu) da se onako obraća kralju. 

To je zato što je gospodin Laza dobro znao s kim ima posla. Njegov kralj ne beše kralj po uobičajenoj mustri, već beše jedan (takoreći) republikanac pod krunom.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke