Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRPSKI EVROPSKI GRADOVI BUDUĆNOSTI

Beograd, Sremska Mitrovica, Sombor, Vranje, Zaječar
Piše: Milan Dobromirović

Čadež: Jaka konkurencija,
investitori nas prepoznaju


Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, uveren je da je od velikog značaja za državu kao investicionu destinaciju to što su srpski gradovi i regioni visoko rangirani na ovim listama. 

– Posebno treba imati u vidu da se po različitim kriterijumima ovde nalazimo u konkurenciji gradova i regiona cele Evrope, pa tako i najrazvijenijih centara, sa mnogo jačim privredama i razvijenijom infrastrukturom nego što je naša. Ubrzana realizacija infrastrukturnih projekata od strane Vlade Srbije, poput Koridora 11 i 10, i modernizacija železničke infrastrukture učiniće, siguran sam, mnoge gradove i opštine u Srbiji još privlačnijim za investicije – smatra Čadež, dodajući da treba imati na umu da se nalazimo u veoma jakoj konkurenciji kad je reč o privlačenju investicija.

– Srbija ima komparativne prednosti, koje investitori iz celog sveta prepoznaju, i naša zemlja aktivno komunicira sa njima – podvlači Čadež.

U ovom istraživanju britanski stručnjaci su, između ostalog, analizirali takozvanu cenu efikasnosti, ekonomski potencijal i strategiju privlačenja stranih investitora. Pet srpskih gradova našlo se na listi top deset gradova po ovim kriterijumima, stajući rame uz rame s poznatim ili manje poznatim gradovima Engleske, Francuske, Ukrajine, Rusije i država regiona.

Ukrajinci najbolji
Kad je reč o ceni efikasnosti, Beograd je neprikosnoven u Srbiji, ali je na listi 10 velikih evropskih metropola zauzeo solidno osmo mesto. Efikasnost je najjeftinija u Karkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini. Zanimljivo je da je i drugo i treće mesto pripalo ukrajinskim gradovima Dnjipropetrovsku i Odesi, a na listi su i metropole Rusije, Bugarske, Gruzije i Letonije. Na spisku nema nijednog grada zapadne Evrope.
Dok se na listi velikih efikasnih gradova možemo pohvaliti samo Beogradom, na spisku evropskih mikrogradova Srbija ima čak tri predstavnika – Sombor (7), Vranje (9) i Zaječar (10). Prvo mesto zauzima Štip, najveći grad u istočnom delu Makedonije.
Možda zvuči čudno, ali najveći ekonomski potencijal među evropskim mikrogradovima u Srbiji ima Sremska Mitrovica. Iako je ovaj vojvođanski grad na dnu evropske liste, zauzimajući deseto mesto, nalazi se u društvu mnogo poznatijih metropola, poput francuskog Monaka, belgijskog Mekelena i slovačke Žiline. Na vrhu je Galvej, gradić u Irskoj, poznat kao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija te države.
Još jedno iznenađenje, pokazuje istraživanje britanskih ekonomista, predstavlja Vranje, koje se našlo na listi deset evropskih mikrogradova s najboljom strategijom za privlačenje stranih investitora. Taj grad se može pohvaliti osmim mestom, dok je šampion u ovoj oblasti Ivanec, grad u severnom delu susedne Hrvatske.

Srem regija budućnosti


Da Srbija i te kako ima ekonomske adute i potencijal, a da nije reč o listama koje u sebi nose naziv „mikro“, pokazuje podatak da je Srem jedna od deset južnih evropskih regija budućnosti. Sremski okrug, osim toga, našao se i na spisku malih evropskih regija po ceni efikasnosti (6. mesto) i po poslovnom okruženju (10. mesto).

Industrija i obrazovanje
Komentarišući ove ekonomske pokazatelje, predsednik Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić kaže za Srpsku ekonomiju da su slična istraživanja rađena 2005. godine za Inđiju i Šabac, pa se malo šta od toga ostvarilo.
– Na Balkanu je jedino sigurno to da budućnost imaju samo veliki gradovi. Svi ostali imaju veliki problem, jer bez industrije i sa sve manje mladih obrazovanih ljudi u njima nema budućnosti. Ovo je glavna odlika Vranja, Mitrovice i Sombora. O istoku Srbije da ne govorim, taj region najviše zaostaje i bukvalno izumire – ističe Rajić. Prema njegovim rečima, ipak, britansko istraživanje daje izvesno ohrabrenje.
– Da bi ovi gradovi oživeli, na svakih 1.000 stanovnika potrebno je obezbediti najmanje 10-12 miliona evra investicija. To je kod nas jako teško postići, mada nije nemoguće – zaključuje Rajić.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza