Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mustafa Jusufspahić: SRPSKI KOLAČ NA BOGATOM HALAL TRŽIŠTU

Mustafa Jusufspahić, generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda
Foto: Oksana Toskić
Piše: Dragan Milivojević

Tržište halal industrije teško je 415 milijardi dolara i ima 1,8 milijardi potrošača, kolika je trenutno, prema nekim procenama, muslimanska populacija. Na ove podatke, iznete na poslednjem Briselskom forumu, ukazuje u razgovoru za Srpsku ekonomiju generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda Srbije Mustafa Jusufspahić.

– U Evropi ne postoji halal hub industrijska zona i Srbija bi mogla da napravi pionirski iskorak i privredni bum, kao što je to učinjeno sedamdesetih godina prošlog veka, kad smo jedini na kontinentu imali Halal sertifikat. On je tadašnjem spoljnotrgovinskom gigantu “Geneksu” omogućio izvoz na desetine hiljada tona mesa u islamske zemlje. U današnoj Evropi proizvode s Halal sertifikatom više koriste nemuslimani nego muslimani, što govori ne samo o kvalitetu već i mogućnostima koje bi se otvorile za srpsku privredu – kaže Jusufspahić.

Uz analizu potencijala i propuštenih šansi u halal industriji Srbije, Jusufspahić ukazuje na “anegdotalni” nastup susedne Hrvatske na vodećem svetskom sajmu halal proizvoda u Kuala Lumpuru, gde se predstavila kao islamska zemlja, te činjenicu da zemlje poput Japana i Južne Koreje prednjače u prihvatanju halal proizvoda u njihovim restoranima i hotelima kako bi privukle što više turista iz muslimanskih zemalja.

– Srbija ima zemlju koja vapi da se iskoristi. Jednom prilikom, a reč je o vremenu zaoštravanja odnosa između Moskve i Ankare zbog obaranja ruskog aviona, propuštena je velika šansa da se halal industrija u Turskoj, zasnovana na ruskim klijentima, prebaci u Srbiju. Kad je reč o tome, naši vajni struč- njaci spavaju – kaže Jusufspahić i podseća na pionirski poduhvat njegovog oca, muftije beogradskog Hamdije Jusufspahića, koji je pre više od četiri decenije ustanovio prvi Halal sertifikat na kontinentu, i to upravo ovde, u Beogradu.

Za Bosnu i Hercegovinu u doba SFRJ to nije bilo interesantno, a tadašnji dugogodišnji muftija beogradski u Halal sertifikatu je prepoznao potencijal. – Islamskoj zajednici s mojim ocem na čelu obratili su se tadašnji direktori “Geneksa” iskazujući želju da izvoze meso u Irak i Iran.

- Tražili su sertifikat i potvrdu od mog oca kao muftije da je to zaklano u skladu s verskim propisima. Onda smo obučili naše auditore, koji su mahom bili hodže. Oni su kontrolisali i izveštavali koliko je i gde stoke zaklano. Halal sertifikat nije postojao u Evropi, pa smo klali stoku za Italijane, a oni su uspostavili tzv. milanski rez. Naš sertifikat je u islamskom svetu bio prepoznat, a u zemlji smo pokrivali sve, od Murske Sobote do makedonskih klanica. Meso je išlo za Jordan, UAE, Irak, Iran, Egipat, celi islamski svet, a količine koje smo tada preko “Geneksa” izvozili sada možemo samo da sanjamo – konstatuje Jusufspahić.

Šta učiniti da se ne sanja, već posluje, i to ne samo sa zemljama Azije i severne Afrike nego i na evropskom kontinentu, gde sada ima 54 miliona muslimana i na kome je sa severnoameričkim tržištem promet halal industrije oko 48 milijardi dolara. I Jusufspahić, kao i mnogi, govori prvenstveno o neophodnosti obnove stočnog fonda.

– Ogromni prostori, i to samo na Pešteru, stoje neiskorišćeni. Treba pozvati investitore da tu plasiraju svoj kapital, kao i u klanice koje bi radile po halal standardima. Treba uložiti i u puteve. Država mora da prepozna dobit koja se meri milionima dolara, a o tome već godinama govorim ministrima i u privrednim komorama. Ako pogledamo samo naše stanovniš- tvo, i tu je na stotine miliona dolara neiskorišćeno. Jer, činjenica je da je kod nas 600.000 stanovnika muslimanske veroispovesti, samo u Beogradu 200.000, koji, kao što je slučaj i u svetu, prihvataju i “Mekdonalds”, ali da je jedino sa Halal sertifikatom hrana zdrava – objašnjava Jusufspahić.

Činjenica je i da je hrana s halal oznakom ipak našla konzumente i širom srpskog tržišta, ali, prema oceni našeg sagovornika, to još uvek nije na putu mejnstrima, nije ušla na ono što bismo nazvali auto-putem tržišta.

– To kažem budući da nemamo ove proizvode u diskontima i kornerima, niti je takvo tržište izgrađeno u celoj Evropi, u celom zapadnom svetu. I kod nas treba da postoji isto za organsku, posnu, košer i halal hranu – kaže Jusufspahić. 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa