Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

POREZ PLATI, PA SE ŽALI TATI

Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Rade N. Pašić niti beše kriv, nit je mogao biti zaslužan za to gde se, kad se i zašto se rodio. Međutim, činjenica da se rodio i stasao kao jedini muški potomak u domu slavnog Nikole Pašića beše već, sama po sebi, glavni zgoditak na lutriji. Tu činjenicu mezimac našeg slavnog državnika uspevao je da kapitalizuje takoreći od kolevke pa do groba. (Do groba, pa i preko groba – u doslovnom smislu! Ako već ne znate o čemu je reč, pri kraju ovog teksta kazaće vam se samo.)

Razvojni put naslednika velikog Pa- šića od početka beše izuzetan i prema potrebi izuzet iz redovnih građanskih tokova. Mlađani Radomir N. Pašić nije voleo školu, ili (državna) škola možda nije volela njega. Takvo stanje stvari izgleda da je izazvalo izvesne megapromene u našem ondašnjem obrazovnom sistemu. Pričalo se da je stari Pašić isposlovao da privatna Zdelarova gimnazija dobije pravo javnosti da bi sin Rade došao do nekakve ćage, do koje nije mogao doći u državnim školama. Kad je napokon prevazišao probleme s formalnim obrazovanjem, Rade je brzo pokazao svoja praktična znanja i socijalne veštine. Postao je svoj čovek. I ne samo to. Koristeći svoje prezime (i ono slovo N. u sredini) kao resurs, Radomir je postao fi rma-čovek! U banalnim moralističkim razmatranjima najčešće mu se prilepljuje etiketa tatin sin. Zanemaruje se pritom činjenica da je u ovom slučaju očigledno reč o talentovanom i umešnom pojedincu koji je tu etiketu (bez blama) bezmalo pečatao na svojim vizitkartama uzdižući je na rang profesije. I zaista, kod nas svojevremeno nijedan krupan posao nije mogao biti završen bez pomoći Bajinog sina.

Zli jezici vele da je Rade kao od šale naplaćivao čekove iz državnih poverljivih kredita, da je zgrtao milione od državnih liferacija, da je kao posrednik kod državnih zajmova uzimao masne provizije… S druge strane, uprkos silnim nestašlucima Pašića sina, pristalice Pa- šića oca ponavljale su i dalje staru isprobanu mantru: “Zna Baja šta radi! Zna Baja šta radi!” (Valjan državnik ne može ispasti rđav otac.) “Zna Baja, zna!”

Pisalo se u ondašnjoj štampi i prepričavalo po čaršiji da je jedared stari Pašić u Narodnoj skupštini bio prozvan zbog basnoslovnih malverzacija mlađeg Pašića u poslovima sa šećeranama i liferacijama šećera. A vremešni Baja, kao pravi baja, okrenuo je celu stvar na šalu. Lakonski je opravdao rabote svoga sina sledećim rečima: “Ovaj, a šta ćete? Dete, pa vole šećer!” Znao je Baja šta radi!

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa