Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

REFINANSIRANJE STAMBENIH KREDITA ISPLATIVO, ALI TRAŽI DOBRE ŽIVCE

Piše: Sanja Radinović

Građani koji su pre pet godina uzeli stambeni kredit od 50.000 evra s kamatom od šest odsto danas refinansiranjem mogu da uštede i više od 10.000 evra. Računica pokazuje da bi stambeni kredit uzet na 30 godina, po aktuelnoj kamati od oko tri odsto, platili umanjen za 14.000 evra. Mesečna rata bi bila, dakle, smanjena za oko 60 evra, ali uz jedan uslov sa velikim “U”. Naime, kako nerado priznaju bankari, građani koji žele da refinansiraju svoj stambeni zajam moraju da budu spremni da i po drugi put prođu kroz komplikovane zahteve i proceduralnu agoniju koja ih je pratila i kod uzimanja prvog stambenog kredita.

Pođimo redom. Isplativost ne spore ni bankari.

– U zavisnosti od toga kolika je bila efektivna kamata, kao i od toga koliki je preostali period otplate, moguća ušteda obično iznosi od nekoliko do više hiljade evra. Refinansiranje stambenog kredita se, dakle, uvek isplati, čak i kad je ušteda na troškovima kredita nešto manja, ali zbog niže kamatne stope vi refinansiranjem sebi obezbeđujete znatno manju mesečnu ratu, pa ćete u narednim godinama imati mnogo više sredstava u kućnom budžetu. Ukoliko, dakle, refinansiranjem sebi i svojoj porodici omogućite da na ime kamate uštedite više hiljada evra, onda je to svakako dobra odluka – kaže za naš magazin Mirjana Mitrović, izvršni direktor u Prokredit banci, gde kamata na stambene kredite iznosi tek 2,79 odsto godišnje, što je i više nego upola manje u odnosu na samo pre pet godina.

Drugo pitanje koje građane najviše interesuje jeste koliki su troškovi refinansiranja? Računica pokazuje da na 40.000 evra duga banci oni u startu dostižu i preko 1.500 evra. Bez toliko novca, dakle, ne može se ni krenuti s refinansiranjem zajma.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza