Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

REFINANSIRANJE STAMBENIH KREDITA ISPLATIVO, ALI TRAŽI DOBRE ŽIVCE

Piše: Sanja Radinović

Građani koji su pre pet godina uzeli stambeni kredit od 50.000 evra s kamatom od šest odsto danas refinansiranjem mogu da uštede i više od 10.000 evra. Računica pokazuje da bi stambeni kredit uzet na 30 godina, po aktuelnoj kamati od oko tri odsto, platili umanjen za 14.000 evra. Mesečna rata bi bila, dakle, smanjena za oko 60 evra, ali uz jedan uslov sa velikim “U”. Naime, kako nerado priznaju bankari, građani koji žele da refinansiraju svoj stambeni zajam moraju da budu spremni da i po drugi put prođu kroz komplikovane zahteve i proceduralnu agoniju koja ih je pratila i kod uzimanja prvog stambenog kredita.

Pođimo redom. Isplativost ne spore ni bankari.

– U zavisnosti od toga kolika je bila efektivna kamata, kao i od toga koliki je preostali period otplate, moguća ušteda obično iznosi od nekoliko do više hiljade evra. Refinansiranje stambenog kredita se, dakle, uvek isplati, čak i kad je ušteda na troškovima kredita nešto manja, ali zbog niže kamatne stope vi refinansiranjem sebi obezbeđujete znatno manju mesečnu ratu, pa ćete u narednim godinama imati mnogo više sredstava u kućnom budžetu. Ukoliko, dakle, refinansiranjem sebi i svojoj porodici omogućite da na ime kamate uštedite više hiljada evra, onda je to svakako dobra odluka – kaže za naš magazin Mirjana Mitrović, izvršni direktor u Prokredit banci, gde kamata na stambene kredite iznosi tek 2,79 odsto godišnje, što je i više nego upola manje u odnosu na samo pre pet godina.

Drugo pitanje koje građane najviše interesuje jeste koliki su troškovi refinansiranja? Računica pokazuje da na 40.000 evra duga banci oni u startu dostižu i preko 1.500 evra. Bez toliko novca, dakle, ne može se ni krenuti s refinansiranjem zajma.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke