Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA DONIRALA SRBIJI 3,9 MILIJARDI EVRA!

ISTRAŽUJEMO: Koliko je novca poklonjeno našoj državi u poslednjih 16 godina
Piše: Milan Dobromirović

Naša država je u poslednjih 16 godina dobila neverovatnih 3.902.219.502 evra donacija samo od Evropske unije! Prema podacima Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima Evropske unije i razvoj pomoći pri Kancelariji za evropske integracije, od 2000. godine do danas Srbija je dobila donacije od više od 30 država. Odmah iza Evropske unije, koja je dala najviše novca, jeste Nemačka sa donacijama u vrednosti od 1.392.881.522,65 evra, dok se na trećem mestu nalaze Sjedinjene Američke Države sa izdvajanjem od 716.121.819,91 evra. Na drugoj strani, prema istim podacima, najmanje izdašni bili su Slovaci, koji su Srbiji donirali “svega” 9.546.337,28 evra (pogledati tabele).

Gde je novac?

Pomenuti podaci ukazuju na to da su ovi silni milioni uloženi u najrazličitije oblasti, od javne uprave, preko privrede i poljoprivrede, do zdravstva i saobraćaja. Tim novcem finansirane su razne strategije i kursevi, gradili su se i putevi i zgrade. Ekonomski stručnjaci, međutim, nisu ubeđeni da je baš svaki evro završio tamo gde mu je bilo namenjeno, već smatraju da je dobar deo novca završio u privatnim džepovima!

Dodatnu sumnju ekonomskih znalaca izaziva i fantastičan podatak da je Srbija od 2000. godine do danas, kad se saberu svi donatori, dobila čak 17,6 milijardi evra! Kako je pokazalo naše istraživanje, interesantno je i to da ne postoje precizni podaci za pojedine države o tome gde je novac konkretno završio, već se sve svelo na to da su stotine miliona evra uložene u “jačanje vladavine prava” ili “reformu pravosuđa”. Štaviše, za čak 9.996.294,88 evra donacija iz Finske nema ni jednog jedinog podatka o troškovima! Upravo tu možemo opravdano postaviti pitanje da li je inostrani novac uložen tamo gde je planirano.

Ruku na srce, za neke druge države – poput Austrije, koja nam je donirala 38.591.661,77 evra – postoje konkretni podaci o obnovi i izgradnji objekata ili nabavci kamiona za odnošenje smeća i opreme. Donacije su korišćene i za obnovu poplavljenih područja i saniranje štete posle katastrofalnih zemljotresa.

Velika korupcija

Ekonomista i predsednik Balkanskog biznis centra Branko Dragaš, komentarišući ove podatke, ističe za Srpsku ekonomiju da su donatori veoma skloni korupciji.

– Prema istraživanjima međunarodnih organizacija za borbu protiv korupcije, čak 75 procenata donacija pokradu sami inostrani donatori. Evropske banke su iz Srbije za isti ovaj period iznele 25 milijardi evra. Tome bi trebalo dodati i spoljnotrgovinski deficit od skoro 100 milijardi evra. Pošto se zna da je naš najveći spoljnotrgovinski partner upravo Evropska unija, to znači da je realno u Srbiju došla milijarda evra, a iz nje izašlo neverovatnih 125 milijardi! Dakle, dobar biznis između Brisela i srpskih političkih kriminalaca koji su tokom svih tih godina bili na vlasti – zaključuje Dragaš.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke