Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ŠAMPANJAC UMESTO KAMATE

Piše: Sanja Radinović

Najveći broj banaka u Srbiji ove godine nije obeležavao Svetski dan štednje, 31. oktobar, jer imaju toliko depozita da im novi uopšte nisu potrebni. Trka sa kamatnim stopama postaje davna prošlost, one danas na štednju u evrima iznose i manje od 0,5 odsto godišnje, a u narednom periodu mogu imati samo pad, tvrde sagovornici Srpske ekonomije

KAMATA NA ŠTEDNJU PO GODINAMA
Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kamata u % 10,5 10 9 8 7 5 3 1,5 1 0,5
Zarada na oročenih 10.000 evra na godinu dana 892,5 850 765,5 680 616,5 425,5 375,5 127,5 85,2 42,5
*Zarada je iskazana u evrima i umanjena za porez na zaradu od 15 odsto

Umesto kamata koje su do samo pre nekoliko godina na 1.000 evra donosile zaradu od čak 80 evra godišnje, bankari su već 2013, umesto dobre nagrade u novcu, počeli da nude alternative. Građanima su uz kamate od maksimalno tri procenta davali nagradne igre, poruke da je novac u njihovim ekspoziturama najsigurniji, čak i šampanjac... Bankari su u Nedelji štednje u međuvremenu bili još manje izdašni, pa su kamate nastavili da spuštaju – u najvećem broju banaka, posebno onih najvećih i dobrostojećih, one se danas kreću od neto 0,3 odsto godišnje do svega 0,6 odsto. Praktično, na 1.000 oročenih evra čista zarada, koja uključuje porez od 15 odsto, iznosi svega 5,1 evro za godinu dana.

Prema podacima Narodne banke, ukupna štednja građana u bankama dostigla je 8,8 milijardi evra. Poznavaoci tvrde da je to maksimum i da se sada samo odvija seoba depozita iz jedne u drugu banku.

NAJVIŠE ULOGA DO 500 EVRA


Od ukupno 8,8 milijardi evra štednje, građani su u banke na period do godinu dana oročili najviše novca, čak 6,4 milijarde evra. Ostatak su poverili bankama na čuvanje uz oročenja na period duži od godinu dana do preko pet godina. U bankama u Srbiji ima više od 4,5 miliona štednih partija, a gotovo 80 odsto su ulozi do 500 evra. 

Dušan Uzelac, direktor finansijskog sajta Kamatica, objašnjava za Srpsku ekonomiju da su trenutni uslovi na bankarskom tržištu takvi da bankama “ništa ne znači novac koji u mesecu štednje mogu da dobiju od građana”.
– Banke trenutno imaju mogućnost da nabave novac za redovno poslovanje na drugoj strani, i to mnogo jeftinije. Banke koje posluju u Srbiji danas se na međunarodnom bankarskom tržištu mogu zadužiti po kamati od svega 0,5 odsto godišnje, pa zašto bi onda građanima na štednju plaćali više – objašnjava Uzelac.

Ekonomisti poručuju da su kamate na štednju u Srbiji na nivou kamata razvijenih evropskih zemalja i da građani ubuduće ne treba da očekuju povoljnije uslove.
– Danas je nivo depozita u bankama gotovo isti kao i prethodne godine. Nivo štednje u bankama se nije smanjio, pa se bankarima ne isplati da depozite građana plaćaju više nego što to čine danas – kaže za Srpsku ekonomiju ekonomista i profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Hasan Hanić. Naš sagovornik dodaje da su kamate na štednju u Srbiji danas na nivou kamata u Evropi.
– Promene nabolje ne treba očekivati. S jedne strane, to je trend na međunarodnom bankarskom tržištu. S druge, banke u Srbiji se suočavaju s problemom viška likvidnosti i novca. S obzirom na to da nemaju dovoljno kvalitetnih i nerizičnih kredita koje mogu finansirati i odobravati, nema osnova ni da kamate na štednju budu atraktivnije – ocenio je Hanić.
Bankari to nezvanično potvrđuju. Zvanično, međutim, teško govore o kamatama – oni koji se njima ne mogu pohvaliti ih prećutkuju, dok manje banke, koje se bore za bolju poziciju na trzištu, imaju drugačiju politiku.

U Unikredit banci napominju za Srpsku ekonomiju da su  ponudu povodom ovogodišnje Nedelje štednje kreirali vodeći računa o potrebama klijenata, ne sporeći da su vodili računa i o kretanjima na tržištu.
– Pažnju smo posvetili građenju odnosa s građanima osmislivši program koji nagrađuje njihovu lojalnost. Do kraja godine postojeći klijenti banke koji upute svoje prijatelje, kolege ili rođake da oroče sredstva u ovoj banci ostvariće pravo na još povoljnije kamatne stope za štednju u evrima – napominju u ovoj banci.

ŠTEDNJA GRAĐANA U BANKAMA
Dinarska štednja 48,9 milijardi dinara
Devizna štednja 1.054 milijardi dinara
Ukupna štednja u bankama 1.103 milijardi dinara (8,8 milijardi evra)
Izvor: NBS

U Sosijete ženeral banci zadržali su se na redovnim kamatama, bez specijalne ponude u Nedelji štednje, dok je Pireus banka vodila jaku kampanju u pogledu visine kamate. Oni su ponudili kamatu na oročene evre od 1,3 odsto na 25 meseci, odnosno 0,9 odsto za oročenja na 15 meseci. Za štednju u dinarima u ovoj banci kamate se kreću od 3,1 odsto za depozite položene na tri meseca, 3,3 odsto za štednju na šest meseci, do 3,95 odsto za 12 meseci.

Dobru zaradu na depozitima, dakle, više ne treba očekivati. Jedina pozitivna strana niskih kamata na štednju mogu da budu povoljnije kamate na kredite.

 

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike