Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

KO KUPUJE NA BEOGRADSKOJ BERZI

Piše: Sanja Radinović

Učešće stranih investitora na domaćoj berzi u odnosu na ranije godine svedeno je na minimum. Nekada su na Beogradskoj berzi, pored investitora iz regiona, Slovenije, Hrvatske i Austrije, veliko učešće imali i globalni investicioni fondovi iz SAD, Skandinavije, Evrope… Oni su gotovo svakodnevno sve do 2009. kupovali pakete najboljih srpskih akcija, poput AIK banke, “Sojaproteina”, “Energoprojekt holdinga”, Agrobanke, “Bambija”, “Imleka”… Švedski investicioni fond “East Capital” u određenim trenucima je, recimo, posedovao akcije i po dvadeset srpskih kompanija. Danas je situacija sasvim drugačija, te se retko kad pojavi značajniji inostrani portfeljni investitor.

TELEKOM JEDINI SPAS


Direktor Beogradske berze Siniša Krneta priznaje da je berza “u jako teškoj situaciji”. Kako kaže, na njoj se trguje, ali njeni potencijali nisu neiskorišćeni, i na njoj bi bilo potrebno privatizovati jednu državnu firmu. Godinama se govori da bi to mogao da bude “Telekom” i da bi takav potez znatno oživeo domaće tržište kapitala i privukao na berzu ozbiljne investitore.

Prema podacima Beogradske berze dostavljenim našem magazinu, strani investitori su u ukupnom prometu akcijama na našoj berzi tokom oktobra učestvovali sa 44 odsto, a tokom septembra sa 50 procenata. Detaljniji podaci pokazuju, međutim, da su stranci u oktobru u kupovini srpskih akcija učestvovali sa svega 21 odsto, dok je taj pokazatelj tokom septembra bio nešto veći i iznosio 45 procenata.

U njihovom fokusu, takođe, nisu bile akcije i po deset srpskih kompanija, kao što je to ranije bio slučaj. Ove investitore, naime, najviše interesuju akcije Aerodroma “Nikola Tesla” i NIS, koje su se na Beogradskoj berzi pojavile tokom 2010. i 2011, zahvaljujući odluci države Srbije. Njihova vrednost je u međuvremenu u pojedinim trenucima bila i duplirana, dobra zarada je, dakle, postojala, a najvažnije je da su te akcije likvidne, što za investitora znači da ih u gotovo svakom momentu može prodati.

Oskudan broj stranih investitora ne čudi Nenada Gujaničića, stručnjaka koji je godinama aktivan na srpskom tržištu kapitala, a danas je zaposlen u brokerskoj kući “Vajs broker”. Razloga je, kako tvrdi za Srpsku ekonomiju, nekoliko. 

– Ponuda akcija na Beogradskoj berzi je prilično skromna, a i onim što se nudi trguje se u veoma malom obimu. To je velika prepreka za ulaganje institucionalnih investitora. Beogradska berza se svela na 10-15 akcija kojima se ozbiljnije trguje, što je direktna posledica povlačenja sa tržišta velikog broja kompanija. Ove godine su najprometnije akcije NIS, “Energoprojekta” i AIK banke, koja je jedna od poslednjih hartija koja se našla na putu odlaska sa tržišta – ocenio je Gujaničić.  

PODSTREK ZA BERZU:
EKONOMSKI NAPREDAK SRBIJE


– Razgledam tržišta preko 60 zemalja u svetu. Kad naiđem na zemlju kao što je Srbija, u kojoj je investiciona klima poboljšana, želim da kupim što više kompanija na njenoj berzi i da ne propustim nijednu koja mi može doneti profit. Investiram u banke, aerodrome, energetske kompanije – rekao je nedavno u Beogradu, na konferenciji Beogradske berze, Maršal Stoker, predsednik američkog investicionog fonda “Eaton Vance”.

O domaćim investitorima istovremeno se malo govori. Poznate srpske biznismene je i danas, kao i ranije, skoro nemoguće prepoznati među akcionarima kompanija na Beogradskoj berzi. Jedan od razloga je što se kriju iza kompanija osnovanih u inostranstvu. Ranijih godina srpske akcije su kupovali Miroslav Mišković, Filip Cepter… Petar Matijević je preko berze kupovao većinu udela u svojim poljoprivrednim kompanijama, a na srpskoj berzi dugo je bio prisutan i biznismen Đorđije Nicović. Zamiranje berze učinilo je da ovi investitori više nisu aktivni.

Izvor Srpske ekonomije kaže da se među kupcima danas nalaze ljudi nepoznati domaćoj javnosti, koji imaju svoj biznis ili dobro plaćene profesije, a upoznati su s poslovanjem berze. Među njima ima lekara, ozbiljnih privrednika, novinara…

Ono što je neophodno da se uradi kako bi tržište oživelo, tvrdi Gujaničić, jeste da se najpre promeni ekonomska politika, sa orijentacijom na tržište, i listiranje najvećih državnih preduzeća u nekoj od faza njihove privatizacije. Time bi se postepeno vratilo poverenje među investitore, čiji bi dolazak uporedo morala pratiti i reforma institucija tržišta. 

Srbija je, takođe, i dalje jedna od zemalja s najnižim nivoom zaštite prava manjinskih akcionara, što je ključna odrednica nivoa razvoja tržišta. 

 

 

 

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike