Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mustafa Jusufspahić: SRPSKI KOLAČ NA BOGATOM HALAL TRŽIŠTU

Mustafa Jusufspahić, generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda
Foto: Oksana Toskić
Piše: Dragan Milivojević

Tržište halal industrije teško je 415 milijardi dolara i ima 1,8 milijardi potrošača, kolika je trenutno, prema nekim procenama, muslimanska populacija. Na ove podatke, iznete na poslednjem Briselskom forumu, ukazuje u razgovoru za Srpsku ekonomiju generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda Srbije Mustafa Jusufspahić.

– U Evropi ne postoji halal hub industrijska zona i Srbija bi mogla da napravi pionirski iskorak i privredni bum, kao što je to učinjeno sedamdesetih godina prošlog veka, kad smo jedini na kontinentu imali Halal sertifikat. On je tadašnjem spoljnotrgovinskom gigantu “Geneksu” omogućio izvoz na desetine hiljada tona mesa u islamske zemlje. U današnoj Evropi proizvode s Halal sertifikatom više koriste nemuslimani nego muslimani, što govori ne samo o kvalitetu već i mogućnostima koje bi se otvorile za srpsku privredu – kaže Jusufspahić.

Uz analizu potencijala i propuštenih šansi u halal industriji Srbije, Jusufspahić ukazuje na “anegdotalni” nastup susedne Hrvatske na vodećem svetskom sajmu halal proizvoda u Kuala Lumpuru, gde se predstavila kao islamska zemlja, te činjenicu da zemlje poput Japana i Južne Koreje prednjače u prihvatanju halal proizvoda u njihovim restoranima i hotelima kako bi privukle što više turista iz muslimanskih zemalja.

– Srbija ima zemlju koja vapi da se iskoristi. Jednom prilikom, a reč je o vremenu zaoštravanja odnosa između Moskve i Ankare zbog obaranja ruskog aviona, propuštena je velika šansa da se halal industrija u Turskoj, zasnovana na ruskim klijentima, prebaci u Srbiju. Kad je reč o tome, naši vajni struč- njaci spavaju – kaže Jusufspahić i podseća na pionirski poduhvat njegovog oca, muftije beogradskog Hamdije Jusufspahića, koji je pre više od četiri decenije ustanovio prvi Halal sertifikat na kontinentu, i to upravo ovde, u Beogradu.

Za Bosnu i Hercegovinu u doba SFRJ to nije bilo interesantno, a tadašnji dugogodišnji muftija beogradski u Halal sertifikatu je prepoznao potencijal. – Islamskoj zajednici s mojim ocem na čelu obratili su se tadašnji direktori “Geneksa” iskazujući želju da izvoze meso u Irak i Iran.

- Tražili su sertifikat i potvrdu od mog oca kao muftije da je to zaklano u skladu s verskim propisima. Onda smo obučili naše auditore, koji su mahom bili hodže. Oni su kontrolisali i izveštavali koliko je i gde stoke zaklano. Halal sertifikat nije postojao u Evropi, pa smo klali stoku za Italijane, a oni su uspostavili tzv. milanski rez. Naš sertifikat je u islamskom svetu bio prepoznat, a u zemlji smo pokrivali sve, od Murske Sobote do makedonskih klanica. Meso je išlo za Jordan, UAE, Irak, Iran, Egipat, celi islamski svet, a količine koje smo tada preko “Geneksa” izvozili sada možemo samo da sanjamo – konstatuje Jusufspahić.

Šta učiniti da se ne sanja, već posluje, i to ne samo sa zemljama Azije i severne Afrike nego i na evropskom kontinentu, gde sada ima 54 miliona muslimana i na kome je sa severnoameričkim tržištem promet halal industrije oko 48 milijardi dolara. I Jusufspahić, kao i mnogi, govori prvenstveno o neophodnosti obnove stočnog fonda.

– Ogromni prostori, i to samo na Pešteru, stoje neiskorišćeni. Treba pozvati investitore da tu plasiraju svoj kapital, kao i u klanice koje bi radile po halal standardima. Treba uložiti i u puteve. Država mora da prepozna dobit koja se meri milionima dolara, a o tome već godinama govorim ministrima i u privrednim komorama. Ako pogledamo samo naše stanovniš- tvo, i tu je na stotine miliona dolara neiskorišćeno. Jer, činjenica je da je kod nas 600.000 stanovnika muslimanske veroispovesti, samo u Beogradu 200.000, koji, kao što je slučaj i u svetu, prihvataju i “Mekdonalds”, ali da je jedino sa Halal sertifikatom hrana zdrava – objašnjava Jusufspahić.

Činjenica je i da je hrana s halal oznakom ipak našla konzumente i širom srpskog tržišta, ali, prema oceni našeg sagovornika, to još uvek nije na putu mejnstrima, nije ušla na ono što bismo nazvali auto-putem tržišta.

– To kažem budući da nemamo ove proizvode u diskontima i kornerima, niti je takvo tržište izgrađeno u celoj Evropi, u celom zapadnom svetu. I kod nas treba da postoji isto za organsku, posnu, košer i halal hranu – kaže Jusufspahić. 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza