Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRBIJA ULAŽE 359 MILIJARDI DINARA U KAPITALNE PROJEKTE

Otkrivamo: Veliki investicioni planovi naše zemlje u 2017. godini
Piše: Milan Dobromirović

S rbija će ove godine od inostranih banaka i vlada uzeti kredite od fantastičnih 359.451.859.896 dinara, koji će biti uloženi u 20 kapitalnih projekata, otkriva Srpska ekonomija. Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2017. godinu, naime, planirano je da se naša država zaduži za 1.154.618.999 dolara i još 1.802.100.000 evra kod Svetske banke, Evropske investicione banke, Banke za razvoj Saveta Evrope, kao i od Nemačke razvojne banke i stranih vlada.

Ovaj više nego ogroman novac trebalo bi da bude uložen u razvojne planove poput inkluzije, restrukturiranja javnih preduzeća i energetske efikasnosti, ali i konkretne infrastrukturne projekte: Koridor 10 i auto-puteve, rekonstrukciju železničke pruge Niš–Dimitrovgrad i Beograd – Stara Pazova, ali i obnovu kliničkih centara i izgradnju Univerzitetske deč- je klinike Tiršova (pogledati tabelu).

Komentarišući ovaj finansijski plan države za 2017. godinu, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić ocenjuje da je to dobra stvar. Prema njegovim rečima, aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom predviđeni su i kapitalni projekti koji bi trebalo da doprinesu bržem rastu i razvoju naše privrede.Naravno da se takvi projekti fi- nansiraju na razne načine, delimično iz budžeta, ali i iz drugih pozajmljenih izvora, kako od međunarodnih institucija, tako i poslovnih banaka i vlada iz inostranstva. Svakako su u određenim situacijama poželjna i javno-privatna partnerstva. Vest da će država delimično finansirati te projekte od stranih banaka i vlada i za tu namenu se zadužiti 359 milijardi dinara svakako treba dodatno pojasniti – pod kojim uslovima, s kojim rokovima dospeća, u kojoj valuti i s kojom kamatnom stopom. Svakako bi vredan pokušaj bio emitovanje dinarskih obveznica s dužim rokom dospeća, čime bi država poboljšala ročnu strukturu duga i smanjila valutni rizik – naglašava Grubišić za Srpsku ekonomiju.

Ekonomista Ljubodrag Savić kaže za naš list da ga ova vest kao građanina veoma raduje, jer konačno imamo vlast koja ulaže u kapitalne projekte.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza