Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

RTB BOR – BISER ILI BALAST?

Piše: Sanja Radinović

Sudbina jednog od strateški najvažnijih preduzeća RTB Bor, koji zapošljava više od 4.200 ljudi, praktično je u rukama Tomislava Nikolića, koji je početkom ovog meseca boravio u Kini, na poziv tamošnjeg predsednika Si Đipinga. Bivši predsednik Srbije je, naime, otputovao u Kinu 30. marta, a jedan od ključnih zadataka koji je planirao da reši jeste udomljavanje borske kompanije, koja trenutno važi za ekonomski problem broj jedan u Srbiji, te najveći teret na leđima poreskih obveznika.

Kako saznajemo, u RTB Bor, od kojeg zavisi cela istočna Srbija, trebalo bi da uđe jedna od najvećih kineskih kompanija iz rudarskog kompleksa, uz dogovor s kineskim državnim vrhom. Uslovi za njihov dolazak u finansijski posrnulu i uništenu kompaniju pritom bi za Srbiju bili prilično rigorozni; otpisivanje svih dugova, koji sa starim dugovima iznose i više od milijardu evra, dovođenje kompletnog kineskog menadžmenta i odlazak većeg broja radnika – kako se spekuliše, čak i do 2.500, što je više od polovine zaposlenih u ovoj borskoj kompaniji.

Država se, inače, na prodaju eksplicitno obavezala u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom. Kako se navodi u memorandumu sa MMF, „status ovog preduzeća biće rešen tokom 2017. godine”. Vlada je prethodno za RTB Bor odobrila program pod nazivom Unapred pripremljen plan reorganizacije (UPPR), koji između ostalog predviđa i uvođenje profesionalnog menadžmenta.

Rudarsko-topioničarski basen Bor nije oduvek bio toliko problematičan. Iz ugla delatnosti i prognoza stručnjaka da bi cena bakra na svetskom tržištu trebalo rapidno da počne da raste, o njemu se govorilo kao o najvrednijoj kompaniji u istočnoj Srbiji i biseru domaće privrede. Direktor Blagoje Spaskovski tvrdio je da kompanija vredi najmanje milijardu evra. Takođe, iz današnje perspektive, kada država vapi za strateškim partnerom za ovu kompaniju, gotovo da neverovatno deluje činjenica da su se 2006, prilikom prvog pokušaja privatizacije, za kupovinu RTB Bor interesovale čak 23 firme.

Prethodno je država još jednom pokušala da proda borsku kompaniju, na leto 2007. godine. Na tom tenderu pobedio je austrijski Atek, koji je ponudio 466 miliona. Međutim, ni s tim ponuđačem RTB Bor nije imao sreće. Isto se dogodilo i s drugim tenderom, na koji se prijavio rumunski Kuprom. Ni jedna ni druga kompanija nisu uspele da ispune ugovorne obaveze.

Posle dva propala tendera, država se odlučila na dokapitalizaciju kompanije, uz uvođenje strateškog partnera. Bilo je zamišljeno da Srbija u zajedničku kompaniju unese imovinu RTB-a, a partner bi imao obavezu da investira. Predviđeno je bilo i da ulagač sve dugove preuzme na sebe. Zainteresovanih, međutim, nije bilo.

Kompanija RTB Bor godinama ima loše poslovne rezultate i godinama je nerešiv problem za Srbiju i njen budžet. To se može reći i za direktora Blagoja Spaskovskog, koji je već osmu godinu na čelu ove kompanije iako je u više navrata najavljivana njegova smena zbog loših rezultata.

RTB Bor je objavio da su gubici u poslovanju od 2003. do 2007. bili 153.595.000 dolara. Minus je isključivo rezultat neprekidnog višegodišnjeg nedomaćinskog i nestručnog poslovanja i upravljanja kompanijom.

Ostali naslovi

CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje