Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

RTB BOR – BISER ILI BALAST?

Piše: Sanja Radinović

Sudbina jednog od strateški najvažnijih preduzeća RTB Bor, koji zapošljava više od 4.200 ljudi, praktično je u rukama Tomislava Nikolića, koji je početkom ovog meseca boravio u Kini, na poziv tamošnjeg predsednika Si Đipinga. Bivši predsednik Srbije je, naime, otputovao u Kinu 30. marta, a jedan od ključnih zadataka koji je planirao da reši jeste udomljavanje borske kompanije, koja trenutno važi za ekonomski problem broj jedan u Srbiji, te najveći teret na leđima poreskih obveznika.

Kako saznajemo, u RTB Bor, od kojeg zavisi cela istočna Srbija, trebalo bi da uđe jedna od najvećih kineskih kompanija iz rudarskog kompleksa, uz dogovor s kineskim državnim vrhom. Uslovi za njihov dolazak u finansijski posrnulu i uništenu kompaniju pritom bi za Srbiju bili prilično rigorozni; otpisivanje svih dugova, koji sa starim dugovima iznose i više od milijardu evra, dovođenje kompletnog kineskog menadžmenta i odlazak većeg broja radnika – kako se spekuliše, čak i do 2.500, što je više od polovine zaposlenih u ovoj borskoj kompaniji.

Država se, inače, na prodaju eksplicitno obavezala u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom. Kako se navodi u memorandumu sa MMF, „status ovog preduzeća biće rešen tokom 2017. godine”. Vlada je prethodno za RTB Bor odobrila program pod nazivom Unapred pripremljen plan reorganizacije (UPPR), koji između ostalog predviđa i uvođenje profesionalnog menadžmenta.

Rudarsko-topioničarski basen Bor nije oduvek bio toliko problematičan. Iz ugla delatnosti i prognoza stručnjaka da bi cena bakra na svetskom tržištu trebalo rapidno da počne da raste, o njemu se govorilo kao o najvrednijoj kompaniji u istočnoj Srbiji i biseru domaće privrede. Direktor Blagoje Spaskovski tvrdio je da kompanija vredi najmanje milijardu evra. Takođe, iz današnje perspektive, kada država vapi za strateškim partnerom za ovu kompaniju, gotovo da neverovatno deluje činjenica da su se 2006, prilikom prvog pokušaja privatizacije, za kupovinu RTB Bor interesovale čak 23 firme.

Prethodno je država još jednom pokušala da proda borsku kompaniju, na leto 2007. godine. Na tom tenderu pobedio je austrijski Atek, koji je ponudio 466 miliona. Međutim, ni s tim ponuđačem RTB Bor nije imao sreće. Isto se dogodilo i s drugim tenderom, na koji se prijavio rumunski Kuprom. Ni jedna ni druga kompanija nisu uspele da ispune ugovorne obaveze.

Posle dva propala tendera, država se odlučila na dokapitalizaciju kompanije, uz uvođenje strateškog partnera. Bilo je zamišljeno da Srbija u zajedničku kompaniju unese imovinu RTB-a, a partner bi imao obavezu da investira. Predviđeno je bilo i da ulagač sve dugove preuzme na sebe. Zainteresovanih, međutim, nije bilo.

Kompanija RTB Bor godinama ima loše poslovne rezultate i godinama je nerešiv problem za Srbiju i njen budžet. To se može reći i za direktora Blagoja Spaskovskog, koji je već osmu godinu na čelu ove kompanije iako je u više navrata najavljivana njegova smena zbog loših rezultata.

RTB Bor je objavio da su gubici u poslovanju od 2003. do 2007. bili 153.595.000 dolara. Minus je isključivo rezultat neprekidnog višegodišnjeg nedomaćinskog i nestručnog poslovanja i upravljanja kompanijom.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza