Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA DONIRALA SRBIJI 3,9 MILIJARDI EVRA!

ISTRAŽUJEMO: Koliko je novca poklonjeno našoj državi u poslednjih 16 godina
Piše: Milan Dobromirović

Naša država je u poslednjih 16 godina dobila neverovatnih 3.902.219.502 evra donacija samo od Evropske unije! Prema podacima Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima Evropske unije i razvoj pomoći pri Kancelariji za evropske integracije, od 2000. godine do danas Srbija je dobila donacije od više od 30 država. Odmah iza Evropske unije, koja je dala najviše novca, jeste Nemačka sa donacijama u vrednosti od 1.392.881.522,65 evra, dok se na trećem mestu nalaze Sjedinjene Američke Države sa izdvajanjem od 716.121.819,91 evra. Na drugoj strani, prema istim podacima, najmanje izdašni bili su Slovaci, koji su Srbiji donirali “svega” 9.546.337,28 evra (pogledati tabele).

Gde je novac?

Pomenuti podaci ukazuju na to da su ovi silni milioni uloženi u najrazličitije oblasti, od javne uprave, preko privrede i poljoprivrede, do zdravstva i saobraćaja. Tim novcem finansirane su razne strategije i kursevi, gradili su se i putevi i zgrade. Ekonomski stručnjaci, međutim, nisu ubeđeni da je baš svaki evro završio tamo gde mu je bilo namenjeno, već smatraju da je dobar deo novca završio u privatnim džepovima!

Dodatnu sumnju ekonomskih znalaca izaziva i fantastičan podatak da je Srbija od 2000. godine do danas, kad se saberu svi donatori, dobila čak 17,6 milijardi evra! Kako je pokazalo naše istraživanje, interesantno je i to da ne postoje precizni podaci za pojedine države o tome gde je novac konkretno završio, već se sve svelo na to da su stotine miliona evra uložene u “jačanje vladavine prava” ili “reformu pravosuđa”. Štaviše, za čak 9.996.294,88 evra donacija iz Finske nema ni jednog jedinog podatka o troškovima! Upravo tu možemo opravdano postaviti pitanje da li je inostrani novac uložen tamo gde je planirano.

Ruku na srce, za neke druge države – poput Austrije, koja nam je donirala 38.591.661,77 evra – postoje konkretni podaci o obnovi i izgradnji objekata ili nabavci kamiona za odnošenje smeća i opreme. Donacije su korišćene i za obnovu poplavljenih područja i saniranje štete posle katastrofalnih zemljotresa.

Velika korupcija

Ekonomista i predsednik Balkanskog biznis centra Branko Dragaš, komentarišući ove podatke, ističe za Srpsku ekonomiju da su donatori veoma skloni korupciji.

– Prema istraživanjima međunarodnih organizacija za borbu protiv korupcije, čak 75 procenata donacija pokradu sami inostrani donatori. Evropske banke su iz Srbije za isti ovaj period iznele 25 milijardi evra. Tome bi trebalo dodati i spoljnotrgovinski deficit od skoro 100 milijardi evra. Pošto se zna da je naš najveći spoljnotrgovinski partner upravo Evropska unija, to znači da je realno u Srbiju došla milijarda evra, a iz nje izašlo neverovatnih 125 milijardi! Dakle, dobar biznis između Brisela i srpskih političkih kriminalaca koji su tokom svih tih godina bili na vlasti – zaključuje Dragaš.

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike