Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

JAČI DOLAR – VEĆI SRPSKI JAVNI DUG

Piše: Sanja Radinović

Za nešto više od dve godine, od novembra 2014, dolar je ojačao za 19,3 odsto i dostigao vrednost koja nije viđena još od 2003. Najnoviji rast američke valute od pre mesec i po dana ponovo je uznemirio i premijera Aleksandra Vučića, i to zbog činjenice da dolarski dug čini čak 33 odsto javnog duga Srbije, što je nešto više od oko osam milijardi evra! U prevodu, svako jačanje američke valute automatski povećava ukupno zaduženje naše zemlje i otežava život građanima Srbije!

Prelivanja odluka iz institucija udaljenih od Srbije više od 7.600 kilometara postali su svesni u Nemanjinoj 11 brzinom munje, i to nisu krili. Premijer se prvi put javno požalio još krajem 2015, ocenivši da bi odluka Američkih federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa, pa samim tim i jačanje dolara, mogla da pogodi Srbiju, a svaki rast dolara da nam poveća javni dug. Tako i bi. Zbog jačanja dolara i američkih odluka, javni dug Srbije poslednji put je povećan za čak 180 miliona evra krajem 2016. godine, i to samo u jednom danu.

Dolar je prema dinaru i evru počeo da jača u novembru 2014. godine. Tada je jedan evro vredeo 120,9 dinara, a jedan dolar 96,8 dinara. Već u martu 2015, dakle samo šest meseci kasnije, dolar je ojačao dodatnih 11 procenata i dostigao do tada maksimalnu vrednost od 111,4 dinara. Narednih godinu i po dana američka valuta se relativno “primirila”, da bi krajem 2016. ponovo pokolebala svetsko i evropsko trzište valuta i vinula se na novi istorijski maksimum od čak 118 dinara. Vrednost jednog dolara praktično se izjednačila s jednim evrom!

Ekonomista Mahmut Bušatlija objašnjava za Srpsku ekonomiju da je velika greška za Srbiju ukoliko se zadužuje izdajući obveznice denomirane u evrima, koje kasnije prodaje u dolarima.

– To se očigledno događa. Posledica je preuzimanje valutnog rizika, a na takvu činjenicu se ne može uticati. Tako se ne štiti interes države i loše se barata državnim dugom – ocenio je Bušatlija, dodajući da bi za Srbiju bilo najbolje da se zadužuje, ako to već mora, u valutama koje najviše koristi, a to je, pored dinara, i evropska valuta.

Jači dolar u odnosu na evro i dinar država, dakle, oseća preko duga, ali trpe i građani Srbije, jer je to udar na njihov džep. Tehnika koja dolazi iz SAD, kao i knjige, odeća, obuća i igrice, s jačanjem dolara poskupljuju i u našoj zemlji, i to za onoliko koliko je dolar ojačao. Obično poskupe i proizvodi kojima se trguje u toj valuti, recimo, energenti. S druge strane, korist od jačanja američke valute imaju samo dolarske štediše. U našoj zemlji u pitanju je, međutim, samo nekolicina Srba, koji, ako dolare u momentu njihovog jačanja pretvore u evre, dobiju više novca.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije