Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DIPLOMATIJA SRPSKE SUVE ŠLJIVE

Piše: Željko Ivanji

Za realizaciju ponude upućene vladi SAD bio je zadužen Džon A. Kason, američki poslanik u Beču, koji je mesec dana posle Berlinskog kongresa, u avgustu 1878. godine, predložio uspostavljanje odnosa s Rumunijom, Srbijom i Crnom Gorom kao priznanje nezavisnosti ove tri kneževine.

Knez Milan je godinu dana kasnije doneo ukaz o uspostavljanju počasnog konzulata Srbije u Njujorku. Istovremeno, u Beogradu su počeli pregovori pomenutog  Kasona s ministrom inostranih poslova Kneževine Srbije Jovanom Ristićem i ministrom finansija Vladimirom Jovanovićem o nacrtu trgovinskog ugovora.

Ugovor, poznat kao Sporazum o prijateljstvu, trgovini i plovidbi, potpisan je 14. oktobra 1881. godine između Kneževine Srbije i SAD. Njegovim odredbama utvrđeno je da građani Srbije u SAD imaju “nacionalni status”, koji je imala i roba koja je iz Srbije putovala u Ameriku.

Konačno uspostavljanje srpsko-američkih odnosa usledilo je nakon odluka o potvrđivanju ugovora od strane Narodne skupštine Srbije i američkog Senata. Na zasedanju Narodne skupštine u februaru 1882, povodom ugovora, vodila se žestoka debata. Predsednik Ministarskog saveta Milan Piroćanac upinjao se iz petnih žila da ukaže na sve njegove povoljnosti, tvrdeći kako nijedna druga vlada ne bi mogla da smisli nešto bolje u korist Srbije. Podržao ga je poslanik Avram Ozerović, dajući ostalim narodnim predstavnicima do znanja da će zemlja sada imati sigurno tržište za svoje suve šljive i da se otvaraju mogućnosti za izvoz vina i kože.

Međutim, neki poslanici mislili su drugačije. Tako je Marko Bogdanović uvaženim ministrima pažnju skrenuo „da pred očima ne smeju da imaju samo interese pojedinih staleža, već celog naroda“. Ni Milan Đurić nije bio očaran predloženim ugovorom, ističući da za Srbiju nije dobro da stranci u njoj imaju nekretnine i da ulažu kapital koji će je potčiniti. U tome ga je podržao tada mladi poslanik Nikola Pašić, zahtevajući da mu se potanko objasni šta to iz Srbije ide, a iz Amerike dolazi, ali na kraju je u svom stilu prelomio rekavši:

„Amerika je jedna silna država i na suvu i na moru, koja se može meriti među najveće i najsilnije države. Može se pretpostaviti, gospodo, da ćemo mi, ovako mala i slaba Srbija, moći dobiti i izvući od Amerike?“

Na kraju zasedanja prevagnulo je mišljenje da ugovor treba potpisati, što je krunisano odlukom o potvrđivanju ugovora, o čemu je Milan Piroćanac izvestio američkog državnog sekretara.

Senat SAD je, bez debate i amandmana, ovaj dokument izglasao 5. jula 1882.

Konačno, 7. jula američki predsednik Čester Artur potpisao je ugovor i za prvog opunomoćenika u Srbiji imenovao Eugena Skajlera, koji je te poslove obavljao iz Atine, stupivši na dužnost 10. novembra 1882. predajom akreditiva kralju Milanu Obrenoviću.

Prvi izvozni posao Srbije za SAD ostvaren je 1897. godine, kad je izvezeno 37.500 tona suvih šljiva. To je donelo 30 miliona dolara deviznog prihoda, što je te godine spaslo posrnuli budžet. Kneževina Srbije u svet je izvozila suvu šljivu i ranije, pre trgovinskog sporazuma sa SAD, i to: 1881. godine 13.350 tona za 5,8 miliona dolara; 1885. više od 23.226 tona, 1890. u svet je otišlo 17.654 tone šljiva za 7,3 miliona dolara, a 1900. godine prodato je čak 40.530 tona za 11,2 miliona dolara. 

Nakon Prvog svetskog rata suva šljiva iz Srbije prodavala se na tržištu Evrope, mada je izvoz išao i u SAD. 

Posle Drugog svetskog rata izvoz je preorijentisan ka istočnoj Evropi i tadašnjem SSSR-u. 

Uspeh iz 1897. nikad nije ponovljen!

Procene za ovu, 2016. godinu govore da će Srbija ukupno izvesti svega nešto više od 1.000 tona suve šljive, za dva miliona dolara.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća