Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DIPLOMATIJA SRPSKE SUVE ŠLJIVE

Piše: Željko Ivanji

Za realizaciju ponude upućene vladi SAD bio je zadužen Džon A. Kason, američki poslanik u Beču, koji je mesec dana posle Berlinskog kongresa, u avgustu 1878. godine, predložio uspostavljanje odnosa s Rumunijom, Srbijom i Crnom Gorom kao priznanje nezavisnosti ove tri kneževine.

Knez Milan je godinu dana kasnije doneo ukaz o uspostavljanju počasnog konzulata Srbije u Njujorku. Istovremeno, u Beogradu su počeli pregovori pomenutog  Kasona s ministrom inostranih poslova Kneževine Srbije Jovanom Ristićem i ministrom finansija Vladimirom Jovanovićem o nacrtu trgovinskog ugovora.

Ugovor, poznat kao Sporazum o prijateljstvu, trgovini i plovidbi, potpisan je 14. oktobra 1881. godine između Kneževine Srbije i SAD. Njegovim odredbama utvrđeno je da građani Srbije u SAD imaju “nacionalni status”, koji je imala i roba koja je iz Srbije putovala u Ameriku.

Konačno uspostavljanje srpsko-američkih odnosa usledilo je nakon odluka o potvrđivanju ugovora od strane Narodne skupštine Srbije i američkog Senata. Na zasedanju Narodne skupštine u februaru 1882, povodom ugovora, vodila se žestoka debata. Predsednik Ministarskog saveta Milan Piroćanac upinjao se iz petnih žila da ukaže na sve njegove povoljnosti, tvrdeći kako nijedna druga vlada ne bi mogla da smisli nešto bolje u korist Srbije. Podržao ga je poslanik Avram Ozerović, dajući ostalim narodnim predstavnicima do znanja da će zemlja sada imati sigurno tržište za svoje suve šljive i da se otvaraju mogućnosti za izvoz vina i kože.

Međutim, neki poslanici mislili su drugačije. Tako je Marko Bogdanović uvaženim ministrima pažnju skrenuo „da pred očima ne smeju da imaju samo interese pojedinih staleža, već celog naroda“. Ni Milan Đurić nije bio očaran predloženim ugovorom, ističući da za Srbiju nije dobro da stranci u njoj imaju nekretnine i da ulažu kapital koji će je potčiniti. U tome ga je podržao tada mladi poslanik Nikola Pašić, zahtevajući da mu se potanko objasni šta to iz Srbije ide, a iz Amerike dolazi, ali na kraju je u svom stilu prelomio rekavši:

„Amerika je jedna silna država i na suvu i na moru, koja se može meriti među najveće i najsilnije države. Može se pretpostaviti, gospodo, da ćemo mi, ovako mala i slaba Srbija, moći dobiti i izvući od Amerike?“

Na kraju zasedanja prevagnulo je mišljenje da ugovor treba potpisati, što je krunisano odlukom o potvrđivanju ugovora, o čemu je Milan Piroćanac izvestio američkog državnog sekretara.

Senat SAD je, bez debate i amandmana, ovaj dokument izglasao 5. jula 1882.

Konačno, 7. jula američki predsednik Čester Artur potpisao je ugovor i za prvog opunomoćenika u Srbiji imenovao Eugena Skajlera, koji je te poslove obavljao iz Atine, stupivši na dužnost 10. novembra 1882. predajom akreditiva kralju Milanu Obrenoviću.

Prvi izvozni posao Srbije za SAD ostvaren je 1897. godine, kad je izvezeno 37.500 tona suvih šljiva. To je donelo 30 miliona dolara deviznog prihoda, što je te godine spaslo posrnuli budžet. Kneževina Srbije u svet je izvozila suvu šljivu i ranije, pre trgovinskog sporazuma sa SAD, i to: 1881. godine 13.350 tona za 5,8 miliona dolara; 1885. više od 23.226 tona, 1890. u svet je otišlo 17.654 tone šljiva za 7,3 miliona dolara, a 1900. godine prodato je čak 40.530 tona za 11,2 miliona dolara. 

Nakon Prvog svetskog rata suva šljiva iz Srbije prodavala se na tržištu Evrope, mada je izvoz išao i u SAD. 

Posle Drugog svetskog rata izvoz je preorijentisan ka istočnoj Evropi i tadašnjem SSSR-u. 

Uspeh iz 1897. nikad nije ponovljen!

Procene za ovu, 2016. godinu govore da će Srbija ukupno izvesti svega nešto više od 1.000 tona suve šljive, za dva miliona dolara.

Ostali naslovi

Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj