Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zašto je Goša danas tako loša?

Srpski giganti
Piše: Sanja Radinović

Jugoslovenski gigant Goša iz Smederevske Palanke nekad je zapošljavala 11.700 radnika. Širom sveta pravili su konstrukcije za mostove, čak 3.000 tona mostova u Indiji i Burmi, izvozili vozove, gradili pruge, kao što je Beograd-Bar, proizvodili delove za brane… Danas je Goša na kolenima – 220 zaposlenih koji rade u Fabrici šinskih vozila Goša štrajkuje već treći mesec, a ostalih 800 iz druge dve ćerke kompanije prima platu na kašičicu. Istovremeno, proizvodnja stoji, mašine koje su nekada radile u tri smene danas skupljaju prašinu, a hale zvrje prazne.

Radnici Goše, koji štrajkuju od sredine marta, uoči uskršnjih praznika dobili su jednokratnu pomoć od Vlade Srbije od po 60.000 dinara i, posle tri godine, overu zdravstvenih knjižica do septembra. Oko 220 zaposlenih u ovoj fabrici nije se, međutim, dalo omesti, te je odučilo da štrajkuje i tokom maja, kad im je u posetu obećao doći predsednik Aleksandar Vučić. Upornost da istraju veća je tim pre što je radnik Goše D. M. izvršio samoubistvo na radnom mestu, a prema rečima predsednika Samostalnog sindikata te fabrike Milorada Miloradovića, to je učinio zbog izuzetno teške ekonomske situacije u porodici. Fabrika šinskih vozila, uz Fabriku opreme i mašina i Goša montažu, jedna je od tri firme Holding korporacije Goša. Sve do 2007. godine korporacija je bila u državnom vlasništvu. Fabrika šinskih vozila Goša privatizovana je te godine, a kupac je bio slovačka firma ŽOS Trnava. U drugom nadmetanju Goša je prodata po početnoj ceni od 140,44 miliona dinara.

Menjanju vlasnika tu nije bio kraj. 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza