Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

POREZ PLATI, PA SE ŽALI TATI

Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Rade N. Pašić niti beše kriv, nit je mogao biti zaslužan za to gde se, kad se i zašto se rodio. Međutim, činjenica da se rodio i stasao kao jedini muški potomak u domu slavnog Nikole Pašića beše već, sama po sebi, glavni zgoditak na lutriji. Tu činjenicu mezimac našeg slavnog državnika uspevao je da kapitalizuje takoreći od kolevke pa do groba. (Do groba, pa i preko groba – u doslovnom smislu! Ako već ne znate o čemu je reč, pri kraju ovog teksta kazaće vam se samo.)

Razvojni put naslednika velikog Pa- šića od početka beše izuzetan i prema potrebi izuzet iz redovnih građanskih tokova. Mlađani Radomir N. Pašić nije voleo školu, ili (državna) škola možda nije volela njega. Takvo stanje stvari izgleda da je izazvalo izvesne megapromene u našem ondašnjem obrazovnom sistemu. Pričalo se da je stari Pašić isposlovao da privatna Zdelarova gimnazija dobije pravo javnosti da bi sin Rade došao do nekakve ćage, do koje nije mogao doći u državnim školama. Kad je napokon prevazišao probleme s formalnim obrazovanjem, Rade je brzo pokazao svoja praktična znanja i socijalne veštine. Postao je svoj čovek. I ne samo to. Koristeći svoje prezime (i ono slovo N. u sredini) kao resurs, Radomir je postao fi rma-čovek! U banalnim moralističkim razmatranjima najčešće mu se prilepljuje etiketa tatin sin. Zanemaruje se pritom činjenica da je u ovom slučaju očigledno reč o talentovanom i umešnom pojedincu koji je tu etiketu (bez blama) bezmalo pečatao na svojim vizitkartama uzdižući je na rang profesije. I zaista, kod nas svojevremeno nijedan krupan posao nije mogao biti završen bez pomoći Bajinog sina.

Zli jezici vele da je Rade kao od šale naplaćivao čekove iz državnih poverljivih kredita, da je zgrtao milione od državnih liferacija, da je kao posrednik kod državnih zajmova uzimao masne provizije… S druge strane, uprkos silnim nestašlucima Pašića sina, pristalice Pa- šića oca ponavljale su i dalje staru isprobanu mantru: “Zna Baja šta radi! Zna Baja šta radi!” (Valjan državnik ne može ispasti rđav otac.) “Zna Baja, zna!”

Pisalo se u ondašnjoj štampi i prepričavalo po čaršiji da je jedared stari Pašić u Narodnoj skupštini bio prozvan zbog basnoslovnih malverzacija mlađeg Pašića u poslovima sa šećeranama i liferacijama šećera. A vremešni Baja, kao pravi baja, okrenuo je celu stvar na šalu. Lakonski je opravdao rabote svoga sina sledećim rečima: “Ovaj, a šta ćete? Dete, pa vole šećer!” Znao je Baja šta radi!

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike