Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

POREZ PLATI, PA SE ŽALI TATI

Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Rade N. Pašić niti beše kriv, nit je mogao biti zaslužan za to gde se, kad se i zašto se rodio. Međutim, činjenica da se rodio i stasao kao jedini muški potomak u domu slavnog Nikole Pašića beše već, sama po sebi, glavni zgoditak na lutriji. Tu činjenicu mezimac našeg slavnog državnika uspevao je da kapitalizuje takoreći od kolevke pa do groba. (Do groba, pa i preko groba – u doslovnom smislu! Ako već ne znate o čemu je reč, pri kraju ovog teksta kazaće vam se samo.)

Razvojni put naslednika velikog Pa- šića od početka beše izuzetan i prema potrebi izuzet iz redovnih građanskih tokova. Mlađani Radomir N. Pašić nije voleo školu, ili (državna) škola možda nije volela njega. Takvo stanje stvari izgleda da je izazvalo izvesne megapromene u našem ondašnjem obrazovnom sistemu. Pričalo se da je stari Pašić isposlovao da privatna Zdelarova gimnazija dobije pravo javnosti da bi sin Rade došao do nekakve ćage, do koje nije mogao doći u državnim školama. Kad je napokon prevazišao probleme s formalnim obrazovanjem, Rade je brzo pokazao svoja praktična znanja i socijalne veštine. Postao je svoj čovek. I ne samo to. Koristeći svoje prezime (i ono slovo N. u sredini) kao resurs, Radomir je postao fi rma-čovek! U banalnim moralističkim razmatranjima najčešće mu se prilepljuje etiketa tatin sin. Zanemaruje se pritom činjenica da je u ovom slučaju očigledno reč o talentovanom i umešnom pojedincu koji je tu etiketu (bez blama) bezmalo pečatao na svojim vizitkartama uzdižući je na rang profesije. I zaista, kod nas svojevremeno nijedan krupan posao nije mogao biti završen bez pomoći Bajinog sina.

Zli jezici vele da je Rade kao od šale naplaćivao čekove iz državnih poverljivih kredita, da je zgrtao milione od državnih liferacija, da je kao posrednik kod državnih zajmova uzimao masne provizije… S druge strane, uprkos silnim nestašlucima Pašića sina, pristalice Pa- šića oca ponavljale su i dalje staru isprobanu mantru: “Zna Baja šta radi! Zna Baja šta radi!” (Valjan državnik ne može ispasti rđav otac.) “Zna Baja, zna!”

Pisalo se u ondašnjoj štampi i prepričavalo po čaršiji da je jedared stari Pašić u Narodnoj skupštini bio prozvan zbog basnoslovnih malverzacija mlađeg Pašića u poslovima sa šećeranama i liferacijama šećera. A vremešni Baja, kao pravi baja, okrenuo je celu stvar na šalu. Lakonski je opravdao rabote svoga sina sledećim rečima: “Ovaj, a šta ćete? Dete, pa vole šećer!” Znao je Baja šta radi!

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije