Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRBIJA U REGIONALNOJ UTAKMICI

Piše: Mitko Arnaudov

Ako analiziramo trgovinsku razmenu između Srbije i zemalja u njenom neposrednom susedstvu, uočićemo veoma povoljne statističke rezultate na račun srpske privrede. Da li će se takav, moglo bi se reći pozitivan trend nastaviti u procesu pristupanja Evropskoj uniji, umnogome zavisi i od aktuelnih političkih i bezbednosnih kretanja u regionu.

Trgovinska razmena Srbije sa njenim susedima na tzv. prostoru bivše Jugoslavije, na koji se odnosi politički iskovan termin Zapadni Balkan, svedoči da je srpska privreda snažnija u odnosu na privrede drugih zemalja u pomenutom regionu. Robna razmena između Srbije i Albanije u 2016. godini dostigla je ukupnu vrednost od 120,7 miliona evra. U odnosu na 2015. godinu, zabeleženo je uvećanje trgovinske razmene, prema podacima državnih organa, od 9,91 procenat. Od ukupne vrednosti ove razmene Srbija je na tržištu Albanije plasirala svoju robu u vrednosti od čak 93,5 miliona evra, dok je albanski uvoz u Srbiju znatno manji, odnosno 27,5 miliona evra. Ipak, albanski uvoz na srpskom tržištu beleži drastičan rast, od 50,8%, u odnosu na 2015. godinu. Na godišnjem nivou, Srbija u procesu trgovinske razmene sa Albanijom upisuje suficit od 66,3 miliona evra.

Kad je reč o trgovini na liniji Beograd–Podgorica, situacija je još povoljnija za sprsku privredu. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije, Crna Gora se nalazi na visokom 6. mestu. Ukupna robna razmena u 2016. godina bila je 709,8 miliona evra, što je za 6,2% više u odnosu na 2015. godinu. Proizvodi koje su srpski privrednici isporučili tržištu Crne Gore bili su u vrednosti od 651,5 miliona evra, dok uvoz Crne Gore na srpskom tržištu vredi samo 58,3 miliona. Ove brojke nam pokazuju da je Crna Gora jedan od ključnih trgovinskih partnera Srbije, a najbolji dokaz za to je suficit koji je Srbija ostvarila u 2016, od 593,2 miliona evra. Najveći procenat proizvoda koji je Srbija plasirala na crnogorskom tržištu potiču iz automobilske industrije.

Trgovina s Bosnom i Hercegovinom beleži još bolje rezultate za ukupnu srpsku privredu. Republika Srbija ima najveću vrednost razmene robe sa ovim susedom. U 2016. godini ukupna trgovinska razmena je dostigla vrednost od 1.524,6 miliona evra, odnosno više od jednu i po milijardu. Od ukupne vrednosti na strani srpskog izvoza je 1,118,6 miliona evra, skoro jedna milijarda i dvesta miliona, dok je uvoz BiH na tržištu Srbije 406 miliona evra. Trgovinska razmena između Srbije i BiH upisuje suficit na srpskoj strani od 712,6 miliona.

U Republici Makedoniji Srbija takođe beleži skoro tri puta veći izvoz u odnosu na uvoz makedonskih proizvoda. Ukupna robna razmena u 2016. godini između ove dve države bila je 726,5 miliona evra i uočen je pozitivan trend, odnosno uvećanje od 10,88%, za razliku od 2015. godine. Makedonska država je na istaknutom sedmom mestu na listi ukupno ostvarenog izvoza Srbije, koja je u 2016. godini plasirala svoju robu na makedonskom tržištu u iznosu od 534,4 miliona evra, dok su, sa druge strane, makedonski proizvodi koji su pronašli svoje mesto na srpskom tržištu u 2016. godini ukupno vredeli 192,1 milion evra. Suficit Srbije znatno je manji ako ga uporedimo sa suficitom koji ostvaruje u trgovinskim odnosima sa Crnom Gorom i BiH, no ipak, obračunava se na preko 300 miliona evra.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta