Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRBIJA ULAŽE 359 MILIJARDI DINARA U KAPITALNE PROJEKTE

Otkrivamo: Veliki investicioni planovi naše zemlje u 2017. godini
Piše: Milan Dobromirović

S rbija će ove godine od inostranih banaka i vlada uzeti kredite od fantastičnih 359.451.859.896 dinara, koji će biti uloženi u 20 kapitalnih projekata, otkriva Srpska ekonomija. Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2017. godinu, naime, planirano je da se naša država zaduži za 1.154.618.999 dolara i još 1.802.100.000 evra kod Svetske banke, Evropske investicione banke, Banke za razvoj Saveta Evrope, kao i od Nemačke razvojne banke i stranih vlada.

Ovaj više nego ogroman novac trebalo bi da bude uložen u razvojne planove poput inkluzije, restrukturiranja javnih preduzeća i energetske efikasnosti, ali i konkretne infrastrukturne projekte: Koridor 10 i auto-puteve, rekonstrukciju železničke pruge Niš–Dimitrovgrad i Beograd – Stara Pazova, ali i obnovu kliničkih centara i izgradnju Univerzitetske deč- je klinike Tiršova (pogledati tabelu).

Komentarišući ovaj finansijski plan države za 2017. godinu, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić ocenjuje da je to dobra stvar. Prema njegovim rečima, aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom predviđeni su i kapitalni projekti koji bi trebalo da doprinesu bržem rastu i razvoju naše privrede.Naravno da se takvi projekti fi- nansiraju na razne načine, delimično iz budžeta, ali i iz drugih pozajmljenih izvora, kako od međunarodnih institucija, tako i poslovnih banaka i vlada iz inostranstva. Svakako su u određenim situacijama poželjna i javno-privatna partnerstva. Vest da će država delimično finansirati te projekte od stranih banaka i vlada i za tu namenu se zadužiti 359 milijardi dinara svakako treba dodatno pojasniti – pod kojim uslovima, s kojim rokovima dospeća, u kojoj valuti i s kojom kamatnom stopom. Svakako bi vredan pokušaj bio emitovanje dinarskih obveznica s dužim rokom dospeća, čime bi država poboljšala ročnu strukturu duga i smanjila valutni rizik – naglašava Grubišić za Srpsku ekonomiju.

Ekonomista Ljubodrag Savić kaže za naš list da ga ova vest kao građanina veoma raduje, jer konačno imamo vlast koja ulaže u kapitalne projekte.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke