Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

RTB BOR – BISER ILI BALAST?

Piše: Sanja Radinović

Sudbina jednog od strateški najvažnijih preduzeća RTB Bor, koji zapošljava više od 4.200 ljudi, praktično je u rukama Tomislava Nikolića, koji je početkom ovog meseca boravio u Kini, na poziv tamošnjeg predsednika Si Đipinga. Bivši predsednik Srbije je, naime, otputovao u Kinu 30. marta, a jedan od ključnih zadataka koji je planirao da reši jeste udomljavanje borske kompanije, koja trenutno važi za ekonomski problem broj jedan u Srbiji, te najveći teret na leđima poreskih obveznika.

Kako saznajemo, u RTB Bor, od kojeg zavisi cela istočna Srbija, trebalo bi da uđe jedna od najvećih kineskih kompanija iz rudarskog kompleksa, uz dogovor s kineskim državnim vrhom. Uslovi za njihov dolazak u finansijski posrnulu i uništenu kompaniju pritom bi za Srbiju bili prilično rigorozni; otpisivanje svih dugova, koji sa starim dugovima iznose i više od milijardu evra, dovođenje kompletnog kineskog menadžmenta i odlazak većeg broja radnika – kako se spekuliše, čak i do 2.500, što je više od polovine zaposlenih u ovoj borskoj kompaniji.

Država se, inače, na prodaju eksplicitno obavezala u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom. Kako se navodi u memorandumu sa MMF, „status ovog preduzeća biće rešen tokom 2017. godine”. Vlada je prethodno za RTB Bor odobrila program pod nazivom Unapred pripremljen plan reorganizacije (UPPR), koji između ostalog predviđa i uvođenje profesionalnog menadžmenta.

Rudarsko-topioničarski basen Bor nije oduvek bio toliko problematičan. Iz ugla delatnosti i prognoza stručnjaka da bi cena bakra na svetskom tržištu trebalo rapidno da počne da raste, o njemu se govorilo kao o najvrednijoj kompaniji u istočnoj Srbiji i biseru domaće privrede. Direktor Blagoje Spaskovski tvrdio je da kompanija vredi najmanje milijardu evra. Takođe, iz današnje perspektive, kada država vapi za strateškim partnerom za ovu kompaniju, gotovo da neverovatno deluje činjenica da su se 2006, prilikom prvog pokušaja privatizacije, za kupovinu RTB Bor interesovale čak 23 firme.

Prethodno je država još jednom pokušala da proda borsku kompaniju, na leto 2007. godine. Na tom tenderu pobedio je austrijski Atek, koji je ponudio 466 miliona. Međutim, ni s tim ponuđačem RTB Bor nije imao sreće. Isto se dogodilo i s drugim tenderom, na koji se prijavio rumunski Kuprom. Ni jedna ni druga kompanija nisu uspele da ispune ugovorne obaveze.

Posle dva propala tendera, država se odlučila na dokapitalizaciju kompanije, uz uvođenje strateškog partnera. Bilo je zamišljeno da Srbija u zajedničku kompaniju unese imovinu RTB-a, a partner bi imao obavezu da investira. Predviđeno je bilo i da ulagač sve dugove preuzme na sebe. Zainteresovanih, međutim, nije bilo.

Kompanija RTB Bor godinama ima loše poslovne rezultate i godinama je nerešiv problem za Srbiju i njen budžet. To se može reći i za direktora Blagoja Spaskovskog, koji je već osmu godinu na čelu ove kompanije iako je u više navrata najavljivana njegova smena zbog loših rezultata.

RTB Bor je objavio da su gubici u poslovanju od 2003. do 2007. bili 153.595.000 dolara. Minus je isključivo rezultat neprekidnog višegodišnjeg nedomaćinskog i nestručnog poslovanja i upravljanja kompanijom.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke