Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EURIBOR RASTE SIGURNO, PITANJE JE KADA

Piše: Sanja Radinović

Građani koji imaju stambene kredite u evrima već neko vreme plaćaju manje rate nego u momentu uzimanja zajma. Razlog je to što je euribor, kamata po kojoj srpske banke pozajmljuju novac, pala na najniži nivo u istoriji. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će se ovakav trend sigurno promeniti

“Vrlo je izvesno da će se euribor polako vraćati na svoje ranije nivoe. Njegov rast će zavisiti od oporavka evropske privrede i kretaće se od 0,5 do 0,75 odsto godišnje. Dakle, kada evropska privreda počne da raste, a procene su da početak takvog zamaha treba očekivati u narednih godinu dana, treba očekivati i početak rasta euribora, a samim tim i kamata na kredite.” Ovo za Srpsku ekonomiju tvrdi jedan bankar, a slično govore i ekonomisti koji argumente baziraju na onome što se događa u evropskoj i američkoj ekonomiji.

Procene su, dakle, da euribor, kamata čije povećanje znači i skuplje kredite u našoj zemlji, neće bar još godinu početi znatnije da raste. Potom, međutim, nesumnjivo treba očekivati jačanje ove kamate, tvrde poznavaoci.

Veće rate treba očekivati kod svih zajmova u evrima, a ceh će platiti više od 75.000 građana, koliko ih je podiglo stambene kredite vezane za euribor. Praktično, na tapetu će biti svi koji su kupovali stanove po kamati koja se sastoji od fiksnog dela i euribora, koji je promenljiv.

U poslednjih 15 godina euribor je znatno oscilirao. Tromesečni euribor je u aprilu 2015. prvi put pao u negativnu zonu i iznosio je -0,001 odsto. Toliko približno iznosi i danas. Pre šest godina, 2011, bio je tek nešto veći od jedan odsto, a krajem 2013. njegova vrednost je iznosila 0,3 odsto. Pre krize 2008. godine bio je 5,13 procenata, pa bi se, po scenariju po kom bi u budućnosti ponovo dostigao taj nivo, korisnici stambenog kredita našli u poziciji da kredit koji sada otplaćuju po kamati od 3,5 odsto zapravo plaćaju sa ukupnom kamatom od čak 8,5 procenata godišnje. To u prevodu znači da mesečna rata kredita od 50.000 evra danas iznosi oko 260 evra u proseku, a da je pre osam godina bila oko 400. Trend negativne stope koji imamo trenutno učinio je suprotno – prosečna mesečna rata od 290 evra iz 2010. godine danas je pala na 260 evra.

Ekonomista bečkog Instituta za međunarodne ekonomske nauke Vladimir Gligorov objašnjava za Srpsku ekonomiju da rast euribora “zavisi u najvećoj meri od Evropske centralne banke” i oporavka evropske ekonomije, ali i od Američke centralne banke. U prevodu, oporavak evropske ekonomije značio bi i rast euribora, kako najčešće, pored ekonomista, vole da kažu i bankari.

– Politika Evropske centralne banke zavisi od inflacije u zoni evra, koja opet zavisi od privrednog rasta i kursa evra. Kod ovog poslednjeg, najvažnija je najava Američke centralne banke da će nastaviti da postepeno povećava kamatnu stopu, što bi moglo da utiče na jačanje kursa dolara u odnosu na evro. To bi trebalo da utiče povoljno na privredni rast i inflaciju u zoni evra, jer raste izvoz, odnosno rastu cene uvoza. Tako je verovatno da bi u drugoj polovini godine Evropska centralna banka mogla da razmotri politiku kvantitativnih olakšica i najavi postepeni rast kamatnih stopa (malo verovatno pre sledeće godine). Ukoliko bi se oformila očekivanja da će tako i biti, eurolibor bi mogao da počne da se kreće prema pozitivnoj teritoriji. Ali to zasad izgleda kao veoma spor proces. Jer, da ponovim, ključan je uticaj kamata pod kontrolom Evropske centralne banke, a tu neće uskoro biti nekih promena – objasnio je Gligorov.

Bankari su do sada nekoliko puta grešili odgovarajući na pitanje kada se može očekivati početak rasta euribora. Najviše procena je bilo da se takav zamah može očekivati u 2015, ali njihove prognoze se nisu obistinile ni godinu i po dana posle. Sve vreme su, doduše,rast euribora uslovljavali izlaskom iz recesije i rastom privreda u Evropi.

Jedno je sigurno. Građani koji žele da uzmu kredit u evrima s fleksibilnom kamatom vezanom za euribor treba da imaju u vidu da se euribor do kraja otplate kredita može pomerati naviše i naniže.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta