Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

REFINANSIRANJE STAMBENIH KREDITA ISPLATIVO, ALI TRAŽI DOBRE ŽIVCE

Piše: Sanja Radinović

Građani koji su pre pet godina uzeli stambeni kredit od 50.000 evra s kamatom od šest odsto danas refinansiranjem mogu da uštede i više od 10.000 evra. Računica pokazuje da bi stambeni kredit uzet na 30 godina, po aktuelnoj kamati od oko tri odsto, platili umanjen za 14.000 evra. Mesečna rata bi bila, dakle, smanjena za oko 60 evra, ali uz jedan uslov sa velikim “U”. Naime, kako nerado priznaju bankari, građani koji žele da refinansiraju svoj stambeni zajam moraju da budu spremni da i po drugi put prođu kroz komplikovane zahteve i proceduralnu agoniju koja ih je pratila i kod uzimanja prvog stambenog kredita.

Pođimo redom. Isplativost ne spore ni bankari.

– U zavisnosti od toga kolika je bila efektivna kamata, kao i od toga koliki je preostali period otplate, moguća ušteda obično iznosi od nekoliko do više hiljade evra. Refinansiranje stambenog kredita se, dakle, uvek isplati, čak i kad je ušteda na troškovima kredita nešto manja, ali zbog niže kamatne stope vi refinansiranjem sebi obezbeđujete znatno manju mesečnu ratu, pa ćete u narednim godinama imati mnogo više sredstava u kućnom budžetu. Ukoliko, dakle, refinansiranjem sebi i svojoj porodici omogućite da na ime kamate uštedite više hiljada evra, onda je to svakako dobra odluka – kaže za naš magazin Mirjana Mitrović, izvršni direktor u Prokredit banci, gde kamata na stambene kredite iznosi tek 2,79 odsto godišnje, što je i više nego upola manje u odnosu na samo pre pet godina.

Drugo pitanje koje građane najviše interesuje jeste koliki su troškovi refinansiranja? Računica pokazuje da na 40.000 evra duga banci oni u startu dostižu i preko 1.500 evra. Bez toliko novca, dakle, ne može se ni krenuti s refinansiranjem zajma.

Ostali naslovi

Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra