Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ŠAMPANJAC UMESTO KAMATE

Piše: Sanja Radinović

Najveći broj banaka u Srbiji ove godine nije obeležavao Svetski dan štednje, 31. oktobar, jer imaju toliko depozita da im novi uopšte nisu potrebni. Trka sa kamatnim stopama postaje davna prošlost, one danas na štednju u evrima iznose i manje od 0,5 odsto godišnje, a u narednom periodu mogu imati samo pad, tvrde sagovornici Srpske ekonomije

KAMATA NA ŠTEDNJU PO GODINAMA
Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kamata u % 10,5 10 9 8 7 5 3 1,5 1 0,5
Zarada na oročenih 10.000 evra na godinu dana 892,5 850 765,5 680 616,5 425,5 375,5 127,5 85,2 42,5
*Zarada je iskazana u evrima i umanjena za porez na zaradu od 15 odsto

Umesto kamata koje su do samo pre nekoliko godina na 1.000 evra donosile zaradu od čak 80 evra godišnje, bankari su već 2013, umesto dobre nagrade u novcu, počeli da nude alternative. Građanima su uz kamate od maksimalno tri procenta davali nagradne igre, poruke da je novac u njihovim ekspoziturama najsigurniji, čak i šampanjac... Bankari su u Nedelji štednje u međuvremenu bili još manje izdašni, pa su kamate nastavili da spuštaju – u najvećem broju banaka, posebno onih najvećih i dobrostojećih, one se danas kreću od neto 0,3 odsto godišnje do svega 0,6 odsto. Praktično, na 1.000 oročenih evra čista zarada, koja uključuje porez od 15 odsto, iznosi svega 5,1 evro za godinu dana.

Prema podacima Narodne banke, ukupna štednja građana u bankama dostigla je 8,8 milijardi evra. Poznavaoci tvrde da je to maksimum i da se sada samo odvija seoba depozita iz jedne u drugu banku.

NAJVIŠE ULOGA DO 500 EVRA


Od ukupno 8,8 milijardi evra štednje, građani su u banke na period do godinu dana oročili najviše novca, čak 6,4 milijarde evra. Ostatak su poverili bankama na čuvanje uz oročenja na period duži od godinu dana do preko pet godina. U bankama u Srbiji ima više od 4,5 miliona štednih partija, a gotovo 80 odsto su ulozi do 500 evra. 

Dušan Uzelac, direktor finansijskog sajta Kamatica, objašnjava za Srpsku ekonomiju da su trenutni uslovi na bankarskom tržištu takvi da bankama “ništa ne znači novac koji u mesecu štednje mogu da dobiju od građana”.
– Banke trenutno imaju mogućnost da nabave novac za redovno poslovanje na drugoj strani, i to mnogo jeftinije. Banke koje posluju u Srbiji danas se na međunarodnom bankarskom tržištu mogu zadužiti po kamati od svega 0,5 odsto godišnje, pa zašto bi onda građanima na štednju plaćali više – objašnjava Uzelac.

Ekonomisti poručuju da su kamate na štednju u Srbiji na nivou kamata razvijenih evropskih zemalja i da građani ubuduće ne treba da očekuju povoljnije uslove.
– Danas je nivo depozita u bankama gotovo isti kao i prethodne godine. Nivo štednje u bankama se nije smanjio, pa se bankarima ne isplati da depozite građana plaćaju više nego što to čine danas – kaže za Srpsku ekonomiju ekonomista i profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Hasan Hanić. Naš sagovornik dodaje da su kamate na štednju u Srbiji danas na nivou kamata u Evropi.
– Promene nabolje ne treba očekivati. S jedne strane, to je trend na međunarodnom bankarskom tržištu. S druge, banke u Srbiji se suočavaju s problemom viška likvidnosti i novca. S obzirom na to da nemaju dovoljno kvalitetnih i nerizičnih kredita koje mogu finansirati i odobravati, nema osnova ni da kamate na štednju budu atraktivnije – ocenio je Hanić.
Bankari to nezvanično potvrđuju. Zvanično, međutim, teško govore o kamatama – oni koji se njima ne mogu pohvaliti ih prećutkuju, dok manje banke, koje se bore za bolju poziciju na trzištu, imaju drugačiju politiku.

U Unikredit banci napominju za Srpsku ekonomiju da su  ponudu povodom ovogodišnje Nedelje štednje kreirali vodeći računa o potrebama klijenata, ne sporeći da su vodili računa i o kretanjima na tržištu.
– Pažnju smo posvetili građenju odnosa s građanima osmislivši program koji nagrađuje njihovu lojalnost. Do kraja godine postojeći klijenti banke koji upute svoje prijatelje, kolege ili rođake da oroče sredstva u ovoj banci ostvariće pravo na još povoljnije kamatne stope za štednju u evrima – napominju u ovoj banci.

ŠTEDNJA GRAĐANA U BANKAMA
Dinarska štednja 48,9 milijardi dinara
Devizna štednja 1.054 milijardi dinara
Ukupna štednja u bankama 1.103 milijardi dinara (8,8 milijardi evra)
Izvor: NBS

U Sosijete ženeral banci zadržali su se na redovnim kamatama, bez specijalne ponude u Nedelji štednje, dok je Pireus banka vodila jaku kampanju u pogledu visine kamate. Oni su ponudili kamatu na oročene evre od 1,3 odsto na 25 meseci, odnosno 0,9 odsto za oročenja na 15 meseci. Za štednju u dinarima u ovoj banci kamate se kreću od 3,1 odsto za depozite položene na tri meseca, 3,3 odsto za štednju na šest meseci, do 3,95 odsto za 12 meseci.

Dobru zaradu na depozitima, dakle, više ne treba očekivati. Jedina pozitivna strana niskih kamata na štednju mogu da budu povoljnije kamate na kredite.

 

Ostali naslovi

Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća
Deficit zanatlija
Srpska ekonomija
Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima
E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede
Srpska ekonomija
Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova
Sve sofisticiranije praznične prevare
Srpska ekonomija
Kako se približavaju novogodišnji praznici, podsećamo vas da to nije vreme samo za magiju i slavlje, već i idealna prilika za prevarante da zloupotrebe prazničnu jurnjavu za poklonima i dobrim ponudama. Usred sjaja proslava kraja godine, identifikovano je nekoliko istaknutih prevara koje ciljaju potrošače u različitim regionima i na različitim jezicima
Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno
Srpska ekonomija
„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“
Radnicima prilikom odabira posla najvažnija visina plate
Srpska ekonomija
Visina plate ostaje najvažniji faktor za odabir posla u Srbiji,a za čak 66% ona je presudan kriterijum. Ipak, dobri međuljudski odnosi su i dalje izuzetno važni, jer ihkao predusne prilikom odabira poslodavaca navodi više od polovine ispitanika (61%). Na trećem mestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja, koja je važna za više od trećine ispitanika
Šta spaja Rokfelere, Milenu Dravić, Moma Kapora i Cuneta Gojkovića?
Srpska ekonomija
Od trenutka kada se u svom punom sjaju i raskoši predstavio Beogradu 1912. godine, hotel Bristol, arhitektonsko remek-delo ingenioznog Nikole Nestorovića, stekao je status centra mondenskog života u srpskoj prestonici. Podignut je u srcu Savamale