Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

INFORMISAN ILI NAIVAN POTROŠAČ

Piše: Vladimir Antonijević

Koliko ste puta na računaru štiklirali „I agree” (prihvatam), a niste pročitali opšte uslove poslovanja? Kao prvoaprilsku šalu, prodavac video igrica “Gamestation” je u okviru svojih opštih uslova poslovanja na internet stranici navukao korisnike da prodaju svoju dušu. „Ukoliko želite da aktivirate ovu opciju, prihvatate da predate svoju besmrtnu dušu, kao i svako postojeće pravo koje posedujete nad njom, u roku od pet radnih dana od trenutka prijema pisanog obaveštenja od gamestation.co.uk ili ovlašćenog predstavništva.“ Tog dana 7.500 korisnika je izvršilo kupovinu na navedenoj internet stranici. Svi do jednog su štiklirali kvadratić prihvatajući uslove, i niko ništa nije primetio.

U svakodnevnom životu potrošač u proseku dnevno koristi veliki broj ugovornih transakcija i uslužnih delatnosti kao posledicu ranije ugovorenih obaveza. Od kupovine cigareta, preko korišćenja mobilnih uređaja, interneta, bankomata, do struje i drugih, potrošač čak i nesvesno izvršava ugovorne obaveze. Međutim on je sklon da nasumično donosi odluke o stupanju u ugovorne obaveze, često precenjujući sopstvene mogućnosti, odnosno potcenjujući ih. Dobro informisan potrošač podstiče tržište doprinoseći njegovom daljem jačanju i razvijanju, u suprotnom, loše informisan potrošač postaje povod za zloupotrebe njegovih sklonosti od strane prodavaca ili proizvođača. 

Nedostatak odgovarajuće informacije o proizvodu, odnosno o sadržini usluge, pojavljuje se kao sve veći problem prilikom zaključivanja ugovora. Tim povodom, najveća evropska organizacija za zaštitu potrošača, britanski ”Which?”, objavio je analizu prema kojoj se skoro 10 miliona korisnika u Britaniji nalazi na pogrešnoj mobilnoj tarifi  kao rezultat isključivo loše informisanosti. 

Stoga, veliki broj studija se prilikom analiziranja ponašanja potrošača kod zaključivanja ugovora složila da potrošači površno ili uopšte ne čitaju ugovorne obaveze, a u situacijama kada ih čitaju, često ih ne razumeju ili ih shvataju na drugačiji način. Takav pristup potrošača ugovorima otvara prostor prodavcima da iskoriste potrošačevu naivnost, predrasude i druge sklonosti kako bi ostvarili dodatnu zaradu. 

Dobitnik Novelove nagrade za otkrivanje bihevioralne ekonomije Danijel Kaneman istakao je da je potrošač ipak homo sapiens, a ne homo economicus, kako su to ekonomske teorije ranije tvrdile. To znači da ipak ne poseduje ultimativnu mogućnost da prihvati i procesuira informaciju, odnosno da ne može da racionalizuje svoje odluke ili unapred predviđa troškove. Potrošač je pre svega ljudsko biće, koje svoje odluke donosi u skladu s trenutnim emotivnim stanjem i sklonostima, te poseduje i određena ograničenja (navike, predrasude, naivnost), a u zavisnosti od toga kako mu je informacija prezentovana, zavisi i njegova reakcija. 

Koliko navika kod potrošača igra značajnu ulogu u donošenju odluka prilikom izbora, najbolje pokazuje kupovina robe sa oznakom „Made in Germany“. Iako predstavlja oznaku za geografsko poreklo proizvoda, sa potrošačkog stanovišta takva oznaka je često sinonim za nesporan kvalitet. Vremenom, oznaka je sama po sebi postala brend, koji potrošači prepoznaju i po automatizmu idealizuju. Međutim, mali broj ljudi uopšte zna da je nastala kao rezultat britanskog diskriminatornog propisa koji se odnosio na označavanje proizvoda sa kraja 19. veka, a kako bi se sprečilo da Nemačka kopira britanske proizvode. Ono što je još zanimljivije, jeste činjenica da, prema pravnoj tekovini Evropske unije o načinu označavanja porekla robe, ne postoje značajnija ograničenja kad je u pitanju stavljanje oznake „Made in…“, čak i kad se većinski deo samog proizvoda ne pravi u samoj državi koja nosi oznaku porekla. Naime, oznaku „Made in Germany“ mogu da nose proizvodi kod kojih je završna, suštinska, sa privrednog stanovišta opravdana prerada ili dorada, bila u Nemačkoj, iz čega proizlazi činjenica da čak preko 90% proizvoda ne mora da bude proizvedeno u njoj. Prilično sam siguran da o spomenutoj činjenici potrošači nisu informisani. Shodno novim tendencijama Evropske komisije da otvori raspravu prema kojoj bi minimum 45% određenog proizvoda moralo da bude proizvedeno u zemlji koja nosi oznaku porekla, razvila se velika polemika u nemačkoj stručnoj javnosti i privredi, a grubim procenama došlo se do podatka da bi gubitak koji bi taj uslov doneo iznosio od 80 do 100 milijardi evra. 

Imajući u vidu nove marketinške tehnike, u velikoj meri zasnovane na bihevioralnoj ekonomiji, dolazimo do zaključka da uopšte nije jednostavno biti potrošač ovih dana. Prisećajući se domaćeg filma “Lajanje na zvezde”, i kultne scene u kojoj glavni junaci odgovaraju na pitanje profesora hemije o sastavu BB klekovače, siguran sam da je prag predznanja za odlazak u kafanu još više podignut. 

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća