Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRPSKI EVROPSKI GRADOVI BUDUĆNOSTI

Beograd, Sremska Mitrovica, Sombor, Vranje, Zaječar
Piše: Milan Dobromirović

Čadež: Jaka konkurencija,
investitori nas prepoznaju


Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, uveren je da je od velikog značaja za državu kao investicionu destinaciju to što su srpski gradovi i regioni visoko rangirani na ovim listama. 

– Posebno treba imati u vidu da se po različitim kriterijumima ovde nalazimo u konkurenciji gradova i regiona cele Evrope, pa tako i najrazvijenijih centara, sa mnogo jačim privredama i razvijenijom infrastrukturom nego što je naša. Ubrzana realizacija infrastrukturnih projekata od strane Vlade Srbije, poput Koridora 11 i 10, i modernizacija železničke infrastrukture učiniće, siguran sam, mnoge gradove i opštine u Srbiji još privlačnijim za investicije – smatra Čadež, dodajući da treba imati na umu da se nalazimo u veoma jakoj konkurenciji kad je reč o privlačenju investicija.

– Srbija ima komparativne prednosti, koje investitori iz celog sveta prepoznaju, i naša zemlja aktivno komunicira sa njima – podvlači Čadež.

U ovom istraživanju britanski stručnjaci su, između ostalog, analizirali takozvanu cenu efikasnosti, ekonomski potencijal i strategiju privlačenja stranih investitora. Pet srpskih gradova našlo se na listi top deset gradova po ovim kriterijumima, stajući rame uz rame s poznatim ili manje poznatim gradovima Engleske, Francuske, Ukrajine, Rusije i država regiona.

Ukrajinci najbolji
Kad je reč o ceni efikasnosti, Beograd je neprikosnoven u Srbiji, ali je na listi 10 velikih evropskih metropola zauzeo solidno osmo mesto. Efikasnost je najjeftinija u Karkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini. Zanimljivo je da je i drugo i treće mesto pripalo ukrajinskim gradovima Dnjipropetrovsku i Odesi, a na listi su i metropole Rusije, Bugarske, Gruzije i Letonije. Na spisku nema nijednog grada zapadne Evrope.
Dok se na listi velikih efikasnih gradova možemo pohvaliti samo Beogradom, na spisku evropskih mikrogradova Srbija ima čak tri predstavnika – Sombor (7), Vranje (9) i Zaječar (10). Prvo mesto zauzima Štip, najveći grad u istočnom delu Makedonije.
Možda zvuči čudno, ali najveći ekonomski potencijal među evropskim mikrogradovima u Srbiji ima Sremska Mitrovica. Iako je ovaj vojvođanski grad na dnu evropske liste, zauzimajući deseto mesto, nalazi se u društvu mnogo poznatijih metropola, poput francuskog Monaka, belgijskog Mekelena i slovačke Žiline. Na vrhu je Galvej, gradić u Irskoj, poznat kao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija te države.
Još jedno iznenađenje, pokazuje istraživanje britanskih ekonomista, predstavlja Vranje, koje se našlo na listi deset evropskih mikrogradova s najboljom strategijom za privlačenje stranih investitora. Taj grad se može pohvaliti osmim mestom, dok je šampion u ovoj oblasti Ivanec, grad u severnom delu susedne Hrvatske.

Srem regija budućnosti


Da Srbija i te kako ima ekonomske adute i potencijal, a da nije reč o listama koje u sebi nose naziv „mikro“, pokazuje podatak da je Srem jedna od deset južnih evropskih regija budućnosti. Sremski okrug, osim toga, našao se i na spisku malih evropskih regija po ceni efikasnosti (6. mesto) i po poslovnom okruženju (10. mesto).

Industrija i obrazovanje
Komentarišući ove ekonomske pokazatelje, predsednik Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić kaže za Srpsku ekonomiju da su slična istraživanja rađena 2005. godine za Inđiju i Šabac, pa se malo šta od toga ostvarilo.
– Na Balkanu je jedino sigurno to da budućnost imaju samo veliki gradovi. Svi ostali imaju veliki problem, jer bez industrije i sa sve manje mladih obrazovanih ljudi u njima nema budućnosti. Ovo je glavna odlika Vranja, Mitrovice i Sombora. O istoku Srbije da ne govorim, taj region najviše zaostaje i bukvalno izumire – ističe Rajić. Prema njegovim rečima, ipak, britansko istraživanje daje izvesno ohrabrenje.
– Da bi ovi gradovi oživeli, na svakih 1.000 stanovnika potrebno je obezbediti najmanje 10-12 miliona evra investicija. To je kod nas jako teško postići, mada nije nemoguće – zaključuje Rajić.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća