Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zašto je Goša danas tako loša?

Srpski giganti
Piše: Sanja Radinović

Jugoslovenski gigant Goša iz Smederevske Palanke nekad je zapošljavala 11.700 radnika. Širom sveta pravili su konstrukcije za mostove, čak 3.000 tona mostova u Indiji i Burmi, izvozili vozove, gradili pruge, kao što je Beograd-Bar, proizvodili delove za brane… Danas je Goša na kolenima – 220 zaposlenih koji rade u Fabrici šinskih vozila Goša štrajkuje već treći mesec, a ostalih 800 iz druge dve ćerke kompanije prima platu na kašičicu. Istovremeno, proizvodnja stoji, mašine koje su nekada radile u tri smene danas skupljaju prašinu, a hale zvrje prazne.

Radnici Goše, koji štrajkuju od sredine marta, uoči uskršnjih praznika dobili su jednokratnu pomoć od Vlade Srbije od po 60.000 dinara i, posle tri godine, overu zdravstvenih knjižica do septembra. Oko 220 zaposlenih u ovoj fabrici nije se, međutim, dalo omesti, te je odučilo da štrajkuje i tokom maja, kad im je u posetu obećao doći predsednik Aleksandar Vučić. Upornost da istraju veća je tim pre što je radnik Goše D. M. izvršio samoubistvo na radnom mestu, a prema rečima predsednika Samostalnog sindikata te fabrike Milorada Miloradovića, to je učinio zbog izuzetno teške ekonomske situacije u porodici. Fabrika šinskih vozila, uz Fabriku opreme i mašina i Goša montažu, jedna je od tri firme Holding korporacije Goša. Sve do 2007. godine korporacija je bila u državnom vlasništvu. Fabrika šinskih vozila Goša privatizovana je te godine, a kupac je bio slovačka firma ŽOS Trnava. U drugom nadmetanju Goša je prodata po početnoj ceni od 140,44 miliona dinara.

Menjanju vlasnika tu nije bio kraj. 

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke