Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EURIBOR RASTE SIGURNO, PITANJE JE KADA

Piše: Sanja Radinović

Građani koji imaju stambene kredite u evrima već neko vreme plaćaju manje rate nego u momentu uzimanja zajma. Razlog je to što je euribor, kamata po kojoj srpske banke pozajmljuju novac, pala na najniži nivo u istoriji. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će se ovakav trend sigurno promeniti

“Vrlo je izvesno da će se euribor polako vraćati na svoje ranije nivoe. Njegov rast će zavisiti od oporavka evropske privrede i kretaće se od 0,5 do 0,75 odsto godišnje. Dakle, kada evropska privreda počne da raste, a procene su da početak takvog zamaha treba očekivati u narednih godinu dana, treba očekivati i početak rasta euribora, a samim tim i kamata na kredite.” Ovo za Srpsku ekonomiju tvrdi jedan bankar, a slično govore i ekonomisti koji argumente baziraju na onome što se događa u evropskoj i američkoj ekonomiji.

Procene su, dakle, da euribor, kamata čije povećanje znači i skuplje kredite u našoj zemlji, neće bar još godinu početi znatnije da raste. Potom, međutim, nesumnjivo treba očekivati jačanje ove kamate, tvrde poznavaoci.

Veće rate treba očekivati kod svih zajmova u evrima, a ceh će platiti više od 75.000 građana, koliko ih je podiglo stambene kredite vezane za euribor. Praktično, na tapetu će biti svi koji su kupovali stanove po kamati koja se sastoji od fiksnog dela i euribora, koji je promenljiv.

U poslednjih 15 godina euribor je znatno oscilirao. Tromesečni euribor je u aprilu 2015. prvi put pao u negativnu zonu i iznosio je -0,001 odsto. Toliko približno iznosi i danas. Pre šest godina, 2011, bio je tek nešto veći od jedan odsto, a krajem 2013. njegova vrednost je iznosila 0,3 odsto. Pre krize 2008. godine bio je 5,13 procenata, pa bi se, po scenariju po kom bi u budućnosti ponovo dostigao taj nivo, korisnici stambenog kredita našli u poziciji da kredit koji sada otplaćuju po kamati od 3,5 odsto zapravo plaćaju sa ukupnom kamatom od čak 8,5 procenata godišnje. To u prevodu znači da mesečna rata kredita od 50.000 evra danas iznosi oko 260 evra u proseku, a da je pre osam godina bila oko 400. Trend negativne stope koji imamo trenutno učinio je suprotno – prosečna mesečna rata od 290 evra iz 2010. godine danas je pala na 260 evra.

Ekonomista bečkog Instituta za međunarodne ekonomske nauke Vladimir Gligorov objašnjava za Srpsku ekonomiju da rast euribora “zavisi u najvećoj meri od Evropske centralne banke” i oporavka evropske ekonomije, ali i od Američke centralne banke. U prevodu, oporavak evropske ekonomije značio bi i rast euribora, kako najčešće, pored ekonomista, vole da kažu i bankari.

– Politika Evropske centralne banke zavisi od inflacije u zoni evra, koja opet zavisi od privrednog rasta i kursa evra. Kod ovog poslednjeg, najvažnija je najava Američke centralne banke da će nastaviti da postepeno povećava kamatnu stopu, što bi moglo da utiče na jačanje kursa dolara u odnosu na evro. To bi trebalo da utiče povoljno na privredni rast i inflaciju u zoni evra, jer raste izvoz, odnosno rastu cene uvoza. Tako je verovatno da bi u drugoj polovini godine Evropska centralna banka mogla da razmotri politiku kvantitativnih olakšica i najavi postepeni rast kamatnih stopa (malo verovatno pre sledeće godine). Ukoliko bi se oformila očekivanja da će tako i biti, eurolibor bi mogao da počne da se kreće prema pozitivnoj teritoriji. Ali to zasad izgleda kao veoma spor proces. Jer, da ponovim, ključan je uticaj kamata pod kontrolom Evropske centralne banke, a tu neće uskoro biti nekih promena – objasnio je Gligorov.

Bankari su do sada nekoliko puta grešili odgovarajući na pitanje kada se može očekivati početak rasta euribora. Najviše procena je bilo da se takav zamah može očekivati u 2015, ali njihove prognoze se nisu obistinile ni godinu i po dana posle. Sve vreme su, doduše,rast euribora uslovljavali izlaskom iz recesije i rastom privreda u Evropi.

Jedno je sigurno. Građani koji žele da uzmu kredit u evrima s fleksibilnom kamatom vezanom za euribor treba da imaju u vidu da se euribor do kraja otplate kredita može pomerati naviše i naniže.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća