Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ŽELEZARA SMEDEREVO – OD VELIKOG PROBLEMA DO PONOSA SRBIJE

Piše: Sanja Radinović

Kako je od posrnulog srpskog giganta, koji je državu koštao 102 miliona evra godišnje, Železara Smederevo za samo šest meseci počela da posluje sa profitom. Šta su obećali novi vlasnici i čemu može da se nada više od 5.000 zaposlenih u srpskoj čeličani

Pre samo manje od godinu dana u Železaru Smederevo oči su bile uprte sa svih strana – Vlada je brinula koliko bi gašenje ovog srpskog giganta oborilo bruto društveni proizvod Srbije i povećalo nezaposlenost u zemlji; više od 5.050 radnika čeličane mučilo je pitanje kako će prehraniti porodicu; 30.000 zavisnih preduzeća i preduzetnika brinulo je za svoj deo kolača; celo Smederevo, sa oko 120.000 stanovnika, nije mirno spavalo… Svi oni imali su samo jednu dilemu – hoće li Železara Smederevo, koja je i pre 30 godina zbog gubitaka bila na listi za gašenje, sada – zbog nemogućnosti države da je finansira – biti ugašena ili će Vlada uspeti da joj nađe novog vlasnika. Danas je slika potpuno drugačija.

Razlog za mučno pitanje bio je više nego opravdan – od odlaska američkog Ju-Es stila srpska čeličana je za pet godina nagomilala minus od preko 600 miliona evra. Njeno održavanje svake godine koštalo je budžet Srbije i poreske obveznike više od 100 miliona evra. Poređenja radi, toliko košta gradnja 50 kilometara najkvalitetnijeg auto-puta ili gradnja desetak osnovnih škola.

Mnogi poznavaoci, što iz Nemanjine 11, što iz redova ekonomista, nisu verovali u opstanak Železare. Argumenti su bili više nego osnovani – prvo, nije uspeo, na prvi pogled dobar put, pokušaj Vlade da Železaru proda američkoj porodičnoj kompaniji Esmark, koja je navodno odustala zvog visokih dugova srpske čeličane, a drugo, propao je i vladin pokušaj da spase Železaru nalaženjem profesionalnog menadžmenta. Naprotiv, ovakav korak pokazao se kao pravi fijasko s obzirom na to da je upravljački tim HPK inženjeringa, na čijem je čelu bio Peter Kamaraš, ostvario tokom 2015. godine čak 39,1 odsto veći minus nego što je Železara imaa godinu dana ranije pod upravom države. Revizorska kuća KPMG utvrdila je i da je neto dug srpske čeličane na kraju 2015. dostigao 284,38 miliona evra.
Ipak, dobra vest stigla je u aprilu prošle godine, kada su Vlada Srbije i kineski Hestil potpisali kupoprodajni ugovor za Železaru Smederevo kojim je ta kompanija preuzela 98 imovine čeličane za 46 miliona evra. Ugovor je u Smederevu potpisan u prisustvu premijera Vučića i gotovo cele Vlade. Tada je najavljeno da će investicija Hestila u Železaru biti najmanje 300 miliona evra i da će biti zadržano svih 5.050 radnika.

Sedam meseci kasnije desio se i istorijski preokret. Prvi put posle odlaska Ju-Es stila, dakle posle sedam godina, smederevska železara ostvarila je profit, uz najave da će vrlo brzo početi da ostvaruju i čistu dobit.

Kineski vlasnici su do tada u fabriku uložili 120 miliona dolara, a toliko ulaganja u nabavku savremene opreme i tehnologije najavili su i za ovu godinu, u kojoj očekuju da će ukupna vrednost proizvodnje dostići 800 miliona dolara.

– Ispunjavamo obećanje da će smederevska železara postati jedna od najkonkurentnijih u Evropi i svetu – rekao je tada predsednik kineske kompanije Ju Jong, istakavši da prethodnih šest meseci nije proteklo lako, ali da je Hestil ispunio zadatak koji im je dao kineski predsednik Si Đinping prilikom posete Smederevu – da vrate vitalnost i ožive železaru.

Iz ovoga prostiče da smederevska kompanija već sada radi punim kapacitetom i vlasnici tokom ove godine očekuju proizvodnju od dva miliona tona čelika. To će biti najmanje jedan odsto doprinosa BDP Srbije, a verovatno i znatno više, i to najbolje govori kakav je uticaj smederevske železare na srpsku ekonomiju.

Zadovoljstvo nije krilo ni više od 5.000 zaposlenih u Železari, koja već decenijama direktno hrani najmanje 20.000 usta, a indirektno još najmanje pet puta toliko.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća