Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

JAČI DOLAR – VEĆI SRPSKI JAVNI DUG

Piše: Sanja Radinović

Za nešto više od dve godine, od novembra 2014, dolar je ojačao za 19,3 odsto i dostigao vrednost koja nije viđena još od 2003. Najnoviji rast američke valute od pre mesec i po dana ponovo je uznemirio i premijera Aleksandra Vučića, i to zbog činjenice da dolarski dug čini čak 33 odsto javnog duga Srbije, što je nešto više od oko osam milijardi evra! U prevodu, svako jačanje američke valute automatski povećava ukupno zaduženje naše zemlje i otežava život građanima Srbije!

Prelivanja odluka iz institucija udaljenih od Srbije više od 7.600 kilometara postali su svesni u Nemanjinoj 11 brzinom munje, i to nisu krili. Premijer se prvi put javno požalio još krajem 2015, ocenivši da bi odluka Američkih federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa, pa samim tim i jačanje dolara, mogla da pogodi Srbiju, a svaki rast dolara da nam poveća javni dug. Tako i bi. Zbog jačanja dolara i američkih odluka, javni dug Srbije poslednji put je povećan za čak 180 miliona evra krajem 2016. godine, i to samo u jednom danu.

Dolar je prema dinaru i evru počeo da jača u novembru 2014. godine. Tada je jedan evro vredeo 120,9 dinara, a jedan dolar 96,8 dinara. Već u martu 2015, dakle samo šest meseci kasnije, dolar je ojačao dodatnih 11 procenata i dostigao do tada maksimalnu vrednost od 111,4 dinara. Narednih godinu i po dana američka valuta se relativno “primirila”, da bi krajem 2016. ponovo pokolebala svetsko i evropsko trzište valuta i vinula se na novi istorijski maksimum od čak 118 dinara. Vrednost jednog dolara praktično se izjednačila s jednim evrom!

Ekonomista Mahmut Bušatlija objašnjava za Srpsku ekonomiju da je velika greška za Srbiju ukoliko se zadužuje izdajući obveznice denomirane u evrima, koje kasnije prodaje u dolarima.

– To se očigledno događa. Posledica je preuzimanje valutnog rizika, a na takvu činjenicu se ne može uticati. Tako se ne štiti interes države i loše se barata državnim dugom – ocenio je Bušatlija, dodajući da bi za Srbiju bilo najbolje da se zadužuje, ako to već mora, u valutama koje najviše koristi, a to je, pored dinara, i evropska valuta.

Jači dolar u odnosu na evro i dinar država, dakle, oseća preko duga, ali trpe i građani Srbije, jer je to udar na njihov džep. Tehnika koja dolazi iz SAD, kao i knjige, odeća, obuća i igrice, s jačanjem dolara poskupljuju i u našoj zemlji, i to za onoliko koliko je dolar ojačao. Obično poskupe i proizvodi kojima se trguje u toj valuti, recimo, energenti. S druge strane, korist od jačanja američke valute imaju samo dolarske štediše. U našoj zemlji u pitanju je, međutim, samo nekolicina Srba, koji, ako dolare u momentu njihovog jačanja pretvore u evre, dobiju više novca.

Ostali naslovi

Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora