Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

POREZ PLATI, PA SE ŽALI TATI

Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Rade N. Pašić niti beše kriv, nit je mogao biti zaslužan za to gde se, kad se i zašto se rodio. Međutim, činjenica da se rodio i stasao kao jedini muški potomak u domu slavnog Nikole Pašića beše već, sama po sebi, glavni zgoditak na lutriji. Tu činjenicu mezimac našeg slavnog državnika uspevao je da kapitalizuje takoreći od kolevke pa do groba. (Do groba, pa i preko groba – u doslovnom smislu! Ako već ne znate o čemu je reč, pri kraju ovog teksta kazaće vam se samo.)

Razvojni put naslednika velikog Pa- šića od početka beše izuzetan i prema potrebi izuzet iz redovnih građanskih tokova. Mlađani Radomir N. Pašić nije voleo školu, ili (državna) škola možda nije volela njega. Takvo stanje stvari izgleda da je izazvalo izvesne megapromene u našem ondašnjem obrazovnom sistemu. Pričalo se da je stari Pašić isposlovao da privatna Zdelarova gimnazija dobije pravo javnosti da bi sin Rade došao do nekakve ćage, do koje nije mogao doći u državnim školama. Kad je napokon prevazišao probleme s formalnim obrazovanjem, Rade je brzo pokazao svoja praktična znanja i socijalne veštine. Postao je svoj čovek. I ne samo to. Koristeći svoje prezime (i ono slovo N. u sredini) kao resurs, Radomir je postao fi rma-čovek! U banalnim moralističkim razmatranjima najčešće mu se prilepljuje etiketa tatin sin. Zanemaruje se pritom činjenica da je u ovom slučaju očigledno reč o talentovanom i umešnom pojedincu koji je tu etiketu (bez blama) bezmalo pečatao na svojim vizitkartama uzdižući je na rang profesije. I zaista, kod nas svojevremeno nijedan krupan posao nije mogao biti završen bez pomoći Bajinog sina.

Zli jezici vele da je Rade kao od šale naplaćivao čekove iz državnih poverljivih kredita, da je zgrtao milione od državnih liferacija, da je kao posrednik kod državnih zajmova uzimao masne provizije… S druge strane, uprkos silnim nestašlucima Pašića sina, pristalice Pa- šića oca ponavljale su i dalje staru isprobanu mantru: “Zna Baja šta radi! Zna Baja šta radi!” (Valjan državnik ne može ispasti rđav otac.) “Zna Baja, zna!”

Pisalo se u ondašnjoj štampi i prepričavalo po čaršiji da je jedared stari Pašić u Narodnoj skupštini bio prozvan zbog basnoslovnih malverzacija mlađeg Pašića u poslovima sa šećeranama i liferacijama šećera. A vremešni Baja, kao pravi baja, okrenuo je celu stvar na šalu. Lakonski je opravdao rabote svoga sina sledećim rečima: “Ovaj, a šta ćete? Dete, pa vole šećer!” Znao je Baja šta radi!

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća