Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ZNAM TE, POŠTEN SI ČOVEK

PRIČA IZ VREMENA KADA DRŽAVNA KASA I KRALJEVA KESA NISU BILE POSESTRIME
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Neobičan čovek beše Laza Paču ili možda neobična beše zemlja u kojoj je on bio ministar finansija. U narodu, naviknutom na raznorazne alajbegovine, njegov tvrdičluk postao je legendaran.

U kraljevini na čiju je kasu pazio čuveni Laza ni sâm kralj nije mogao da računa, što bi se danas reklo, na burazersku varijantu, na „dođem ti“. Već i vrapci na grani znaju da kod ministra Laze tako štogod nije moglo da prođe.  

Elem, jedared, kako se priča, kad je Petru Prvom Karađorđeviću hitno zatrebalo dvesta hiljadarki, kralj se obratio ministru Lazi ne bi li isposlovao da mu se unapred isplati ta suma od vladarske plate. Ali, mrka kapa! 

Navodno, Laza je odbio ovaj kraljev zahtev, uputivši mu preko sekretara sledeće obrazloženje: „Ne daj bože da umre kralj, a smrtan je kao svi mi, ko će onda da vrati dug državnoj kasi? Zna se – Laza! Ili političari nateraju kralja da abdicira. Ko će da plati dug? Opet Laza! Nego, brate, da mene ne bi bolela glava, idi ti u Kreditnu zadrugu. Oni daju zajam. Znam te, pošten si čovek. Biću ti žirant na menici. Kod njih uzmi tih dvesta hiljada dinara. Ovde ne može! I kvit!“

Kao junak ove (u poslednje vreme često prepričavane) anegdote ističe se uglavnom gospodin Laza. A da vidimo, moliću lepo, kakav je bio taj kralj kojem je ministar Laza smeo tako da odbrusi.

Jeste. Naš stari ministar Laza beše nekako mimo ostalih ministara, ali i naš stari kralj Pera beše mimo ostalih kraljeva. 

Široj javnosti verovatno je nepoznat podatak da se ovaj Karađorđev unuk okušao i kao prevodilac. Preveo je na srpski jezik knjigu „O slobodi“ britanskog mislioca Džona Stjuarta Mila, koji se i danas svrstava među najuspešnije branioce liberalnog pogleda na čoveka i društvo. (Izbor prevedenog dela sam po sebi govori o karakteru potonjeg kralja Srbije.)

Kao prevodilac pomenutog dela (u predgovoru koji je napisao „u Parizu o Božiću 1867“), tadašnji knežević P. A. Karđorđević kaže da je „Mil u jedan mah i filozof i praktičan državnik, i da je u obojem odličan, a pozivamo se na njegova dva najglavnija dela, na ’Načela političke ekonomije’ i ’Sistem logike’. Milova politička ekonomija prava je riznica praktičnih saveta kako da se snažno dokazane istine uvedu u život. Njegov ’Sistem logike’ razlaže i ispituje tok čovečijeg mišljenja, i to tako svestrano i iscrpno da je kritika izrekla da je Milova logika dublje i oštroumnije napisana no i jedna druga od vremena Aristotelova do u naše dane“.

Razmatrajući temu knjige, prevodilac Petar Karađorđević u svom predgovoru, pored ostalog, veli sledeće: „Među svim načelima koja izlaze na vidik u životu pojedinog čoveka, naroda i celog čovečanstva nema nijednoga koje bi toliko važilo, a kamoli važnije bilo od – slobode. Svakome je čoveku od prirode urođeno da bude slobodan, te da može odgovoriti svome pozivu ovde na zemlji. Samo slobodan čovek ima vlast nad samim sobom, može razviti svoja svojstva, usavršiti vrline kojima je obdaren, doći do svesti, kojom će pojmiti, poznati i vršiti svoj zadatak, svoja prava, svoje dužnosti. Samo slobodan čovek može osnažiti svoju volju, i založiti svu snagu, da unapredi svoju ličnost i da svojom ličnošću pripomogne unapređenju naroda kome je po krvi, jeziku, otadžbini, sreći i nesreći srodan. Iz slobode članova jednoga naroda niče ukupna sloboda toga naroda. Kao što je sloboda unapredila i usavršila pojedinu ličnost, tako isto razvija, unapređuje i usavršava sloboda skup tih ličnosti – čitav narod. U slobodnom narodu bujnije, skladnije, brže i snažnije se razvijaju svojstva njegova i osobine. Sloboda otvara narodu oči, da upozna svoje mane, pa da ih leči, sloboda mu daje prilike da pozna svoje vrline, te da ih razvija i ulaže u delatnost kojom čeliči svoju snagu, unapređuje svoje umno i fizičko blagostanje, da sobom i u saradnji sa ostalim narodima primiče celo čovečanstvo cilju koji mu je Bogom namenjen.“

Eto! Sad, kad se sve ovo uzme u obzir, postaje jasno i „sâmo nam se kazuje“ zašto je ministar Laza imao petlju (slobodu) da se onako obraća kralju. 

To je zato što je gospodin Laza dobro znao s kim ima posla. Njegov kralj ne beše kralj po uobičajenoj mustri, već beše jedan (takoreći) republikanac pod krunom.

Ostali naslovi

Srbija među liderima u digitalnim rešenjima poreskog sistema
Srpska ekonomija
Digitalizacija poreskog sistema u Srbiji donosi mnogobrojne prednosti u komunikaciji između poreskih obveznika i državnih organa. Taj proces sa sobom nosi određene izazove, a Srbija je postala pionir u automatizaciji poreskih prijava, u poređenju sa zemljama Evropske unije
Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite