Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Keš krediti nikada nisu bili jeftiniji

Bankarske pozajmice
Piše: Sanja Radinović

U Srbiji radi 31 banka. Svega nekoliko, poput Banke Inteze, Komercijalne banke i Unikredit banke, drži zajedno više od 40 odsto tržišta. Najveći broj preostalih radi sa manje od po pet odsto bankarskih klijenata, fizičkih lica ili privrednih subjekata. Strane banke vladaju sa 70 odsto učešća, državne banke imaju 15,8 odsto bankarskih klijenata, a privatne domaće banke zauzimaju tek 5,5 odsto tržišta. Tri austrijske banke, Rajfajzen, Erste i Adiko, imaju udeo od 13,9 odsto, dok četiri grčke banke zauzimaju tek 11 odsto srpskog finansijskog
tržišta.

U takvim okolnostima borba za svakog klijenta gotovo da nema granice, pa su manje banke, u nameri da obezbede nove klijente i bolju pozicioniranost na tržištu, spremne da i za upola smanje kamate na keš kredite, koje su trenutno oko 15 odsto godišnje. Ovi krediti su, inače, najčešći proizvodi koji se u bankama u Srbiji traži među svim zajmovima.

– Praktično, ukoliko prenesete račun i zaradu iz jedne, veće banku, u drugu, manju, dobijate mogućnost da uzmete keš kredit po kamati i od osam odsto godišnje, uz period otplate od pet i više godina. Mesečna rata, umesto 17.000 dinara, iznosi oko 9.000 dinara sa svim troškovima. Dodatna pogodnost je to što kredit možete otplaćivati prevremeno a da ne plaćate kaznene penale. Tako mesečno možete otplaćivati dve ili tri rate i na kraju skratiti period otplate za jednu ili više godina – objašnjavaju za naš magazin u jednoj banci koja drži oko pet odsto tržišta u Srbiji.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke