Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Keš krediti nikada nisu bili jeftiniji

Bankarske pozajmice
Piše: Sanja Radinović

U Srbiji radi 31 banka. Svega nekoliko, poput Banke Inteze, Komercijalne banke i Unikredit banke, drži zajedno više od 40 odsto tržišta. Najveći broj preostalih radi sa manje od po pet odsto bankarskih klijenata, fizičkih lica ili privrednih subjekata. Strane banke vladaju sa 70 odsto učešća, državne banke imaju 15,8 odsto bankarskih klijenata, a privatne domaće banke zauzimaju tek 5,5 odsto tržišta. Tri austrijske banke, Rajfajzen, Erste i Adiko, imaju udeo od 13,9 odsto, dok četiri grčke banke zauzimaju tek 11 odsto srpskog finansijskog
tržišta.

U takvim okolnostima borba za svakog klijenta gotovo da nema granice, pa su manje banke, u nameri da obezbede nove klijente i bolju pozicioniranost na tržištu, spremne da i za upola smanje kamate na keš kredite, koje su trenutno oko 15 odsto godišnje. Ovi krediti su, inače, najčešći proizvodi koji se u bankama u Srbiji traži među svim zajmovima.

– Praktično, ukoliko prenesete račun i zaradu iz jedne, veće banku, u drugu, manju, dobijate mogućnost da uzmete keš kredit po kamati i od osam odsto godišnje, uz period otplate od pet i više godina. Mesečna rata, umesto 17.000 dinara, iznosi oko 9.000 dinara sa svim troškovima. Dodatna pogodnost je to što kredit možete otplaćivati prevremeno a da ne plaćate kaznene penale. Tako mesečno možete otplaćivati dve ili tri rate i na kraju skratiti period otplate za jednu ili više godina – objašnjavaju za naš magazin u jednoj banci koja drži oko pet odsto tržišta u Srbiji.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta