Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Treba povećati svest o potrebi osiguranja

Dragan Filipović, predsednik Izvršnog odbora i CEO Generali Osiguranja Srbija
Piše: Danka Milošević

Tržište životnih osiguranja je u 2016. godini poraslo za 19,4 odsto, gledano u dinarima, i ona iz godine u godinu beleže dvocifren rast, što je u skladu s rastom u zemljama u razvoju, koji se kreće oko 15 procenata. Ipak, sektor osiguranja u Srbiji i dalje je nerazvijen i nalazi se znatno ispod stepena razvijenosti zemalja članica EU, rekao je u intervjuu za Srpsku ekonomiju Dragan Filipović, predsednik Izvršnog odbora i CEO Generali Osiguranja Srbija.

Dolazi li trend ukrupnjavanja osiguravajućih kuća, kao što je to slučaj s bankama?

Imajući u vidu svetske makroekonomske pokazatelje i trendove, realno je očekivati ukrupnjavanje tržišta na globalnom nivou. Neke akvizicije su se već dogodile prethodnih godina. Veliki osiguravači napuštaju tržišta na kojima ne mogu da ostvare zadovoljavajuć rezultate, kako bi pojačali svoje učešće na perspektivnim tržištima na kojima ostvaruju profit. Taj trend se, naravno, može odraziti i na naše tržište, imajući u vidu da ovde pretežno posluju internacionalne i regionalne kompanije. Pored toga, već nekoliko puta je najavljena prodaja Dunava, koji je u državnom vlasništvu. Generali Srbija aktivno prati dešavanja na našem tržištu i ima ambiciju da se dalje širi i razvija.

Sve više građana osigurava život, kako to tumačite?

Tržište životnih osiguranja je u 2016. godini poraslo za 19,4% odsto, gledano u dinarima. Životna osiguranja iz godine u godinu beleže dvocifren rast, što je u skladu s rastom u zemljama u razvoju, koji se kreće oko 15 procenata. Ali nije svugde tako. Primera radi, u centralnoistočnoj Evropi životna osiguranja četvrtu godinu zaredom beleže pad. Sektor osiguranja u Srbiji, pa tako i životnih osiguranja, i dalje je nerazvijen i nalazi se znatno ispod stepena razvijenosti zemalja članica EU. U strukturi ukupne premije u 2016. godini učešće životnih osiguranja povećalo se na 25,9 odsto (+2 pp u odnosu na 2015). Glavni razlozi su potreba građana da u ekonomski izazovnim vremenima finansijski zaštite sebe i članove svoje porodice, sve veći broj dobro edukovane prodajne sile, ali i partnerstvo osiguravajućih kompanija s bankama, koje su se u tome dobro pokazale. U budućem periodu očekujem znatan rast riziko polisa i smanjenje učešća polisa sa štednom primesom. Generali Osiguranje Srbija je godinama lider na tržištu životnih osiguranja u Srbiji i na taj način i pokretač ukupnog rasta. 

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke