Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Jesen je pravo vreme za sadnju

Saznajte sve o urbanom baštovanstvu
Srpska ekonomija

Život u gradu ne mora da znači da nismo povezani sa prirodom. Zeleno utočište možemo napraviti i sami. Naime, urbano baštovanstvo je rastući globalni trend koji uveliko stiže i kod nas. Podrazumeva uzgajanje kako dekorativnih biljaka, tako i voća, povrća ili začinskog bilja na krovnim terasama, balkonima, krovovima, u zajedničkim baštama, vertikalnim vrtovima. Stručnjaci kažu i da su poslednji meseci u godini idealni za sadnju mnogih biljnih kultura, stoga je jesen pravo vreme za novu eko avanturu.

Novi hobi – zdravije okruženje

Za mnoge urbane baštovane, ova aktivnost je ne samo hobi, već i pitanje brige o zdravlju i životnoj sredini. Baveći se urbanim baštovanstvom ujedno vodimo računa o okolini i oplemenjujemo je raskošnim biljkama i cvećem. Kada negujemo sopstveno dvorište, ne ulepšavamo samo svoje okruženje, već i svakodnevicu svojih komšija, prijatelja i članova porodice čineći je bogatijom i prijatnijom. Stvarajući urbanu zelenu oazu, pravimo kutak za druženje, uživanje u kafi sa društvom i stvaranje neprocenjivih zajedničkih uspomena.

Jesenji dani su idealan trenutak za planiranje uređenja dvorišta i druženja tokom prolećnih i letnjih meseci. Zato, dok i sami ne postanete urbani baštovan, nominujte komšiju, prijatelja ili kolegu za najboljeg urbanog baštovana u okviru novog konkursa kompanije Nestlé. Možda baš Vi budete ti čiji prijatelj ili komšija će poneti titulu najboljeg urbanog baštovana, čime ćete osvojiti vrednu nagradu.

Kako započeti svoj baštovanski put otkriva i prošlogodišnji pobednik ovog konkursa koji je uspešno spojio arhitekturu i vrtlarstvo. Tvrdi da te dve discipline čine savršeni spoj, budući da se nadopunjuju i čine gradove zelenijim i održivijim.

„Arhitektura i baštovanstvo su u neraskidivoj vezi. Ja već tri godine imam svoj zeleni krov i aktivno radim na njegovom održavanju. Moj zeleni krov je ujedno i moj član porodice. Jako je važno da svako od nas brine o životnoj sredini i doprinese koliko može. Početnicima u baštovanstvu preporučio bih da izbegavaju sadnju višegodišnjih biljaka koje imaju agresivan koreni sistem, koji može znatno oštetiti prostor u kom sade. Mogu se opredeliti za jednosezonsko i višesezonsko cveće, čajeve, povrće, začinsko bilje, voće sa kontrolisanim rastom (u saksijama) i tome slično“, kaže najbolji urbani baštovan za 2023. godinu.

Jesen je pravo vreme za početak

Planiranje prolećne sezone omogućava vam da budete spremni na vreme, te da svaki početak bude što uspešniji. Bez obzira na to da li se radi o prostoru na balkonu ili krovu, rezultati su najbolji kada se pravilno planira i predano radi. Osim toga, sadnja mnogih saksijskih biljaka preporučuje se upravo u ovo doba godine, a već u proleće možete se radovati prvim pupoljcima.

Promene kreću od svakog domaćinstva

Prema studijama istraživača sa Univerziteta Jejl i Univerziteta u Nandžingu, utvrđeno je da u Evropi urbano ozelenjavanje nadoknađuje stopu urbanog zagrevanja u proseku za 0,13 stepeni Celzijusa tokom jedne decenije. Korišćenje zelenih krovova, baštovanstvo u gradovima i ekološki prihvatljive tehnologije postaju značajni činioci smanjenja zagađenja, ublažavanja posledica poplava, suša i drugih nepogoda. Klima se brzo menja, i što pre svi prepoznamo važnost odgovornog odnosa prema prirodi, to ćemo biti bliže rešavanju tih problema.

Da bismo sačuvali svet za buduće generacije, potrebno je da svako od nas prepozna svoju ulogu i počne da deluje već danas. Podsetimo, u toku je konkurs za najboljeg urbanog baštovana u 2024. godini, te svoj poduhvat možete započeti nominacijom dragih ljudi, ili pak pronaći inspiraciju u moru pozitivnih primera u zajednici. Od tuđeg, preko svog dvorišta, doći ćemo do zdravijeg okruženja za sve nas. Zato hajde da sada zajedno kažemo – neka komšiji bude trava zelenija!

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa