Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novi predmeti u Istorijskom muzeju Srbije

Beograd
Foto: IMS
Srpska ekonomija

Izložba „Čekajući stalnu postavku” u Istorijskom muzeju Srbije obogaćena je novim značajnim predmetima – rekonstrukcijama skiptara kralja Milutina i kraljice Simonide, i rekonstrukcijom odežde kraljice Simonide, koje su urađene u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima, a na osnovu sačuvanih pisanih izvora i predstava na freskama.

Rekonstrukcije skiptara kralja Milutina i kraljice Simonide je ručno, starim tehnikama izradio poznati filigranista Goran Ristović Pokimica po uzoru na predstave sa freske „Loza Nemanjića” iz manastira Gračanica. Skiptari su ukrašeni lapis lazulijama, hesonit granatima i slatkovodnim biserima.

Rekonstrukciju odežde kraljice Simonide je po uzoru na fresku iz manastira Gračanica izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa saradnicima, a na izložbi je predstavljena na posebno dizajniranoj lutki koju je uradio vajar Darko Kuzmanović.

Odeždu čini granaca, haljina sa dugim rukavima, čiji krajevi dosežu do zemlje. Vegetabilni ornament, na tamnocrvenoj taft svili, dekorisan je biserima celom površinom haljine, dok su manijakis, perivrahioni, rote, optoke na rukavima i borduri haljine, bogato ukrašeni biserima i imitacijom dragog kamenja na zlatnoj taft svili. Veo je prugastog dezena, preko koga se nalaze oboci na niski od bisera.

Izložba „Čekajući stalnu postavku” je nakon otvaranja, kako je i najavljeno tom prilikom, povremeno obogaćivana novim predmetima, što je dodatno privlačilo interesovanje posetilaca.  U prethodnom periodu, izložba je dopunjena brojnim novim predmetima, među kojima se izdvajaju olovni pečat velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, kristalni bokal sa grbom Kraljevine SHS, novčići vladara iz dinastije Nemanjić, i rekonstrukcije prestola kralja Petra I Karađorđevića, skiptara cara Dušana i carice Jelene, i odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića.

Podsećamo da je Istorijski muzej Srbije na izložbi „Čekajući stalnu postavku” pred posetioce izneo najvrednije predmete iz svojih zbirki među kojima se izdvajaju predmeti koji su deo zaostavštine dve novovekovne srpske dinastije – Karađorđević i Obrenović.

Izložba je koncipirana tako da daje uvid u pojedine celine buduće stalne postavke – u bočnim salama prezentovani su predmeti koji su pripadali rodonačelnicima i njihovim naslednicima iz dinastija Karađorđević i Obrenović, a u ostatku prostora predstavljeni su period prednemanjićkih i nemanjićkih vladara, pad srpske srednjovekovne države pod osmansku vlast, kao i period srpske Despotovine.

Na izložbi su predstavljene i rekonstrukcije kruna i odeždi srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki, izrađene u cilju osvežavanja sećanja na ovaj period srpske istorije.

Svake subote od 13 časova u Muzeju se realizuje program „Subota u Istorijskom muzeju”, koji predstavlja raznovrsni prateći program izložbe „Čekajući stalnu postavku”. Prateći program je namenjen svim uzrastima i obuhvata stručna vođenja kroz aktuelnu izložbu, stručna vođenja na posebne teme i kreativne radionice za decu, a više informacija o programu možete da pronađete na sajtu i društvenim mrežama Muzeja.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza