Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako e-fakture utiču na knjigovodstvo

Milan Trbojević, knjigovođa
Foto: Milan Trbojević
Srpska ekonomija

Posle više od dve godine rada e-Faktura (SEF), došlo je do značajnih promena u načinu funkcionisanja knjigovodstvenih i poslovnih procesa. Automatizacija, efikasnost i smanjenje grešaka deo su benefita koje je ovaj sistem doneo pravnim subkektima. Koji su izazovi prilagođavanja, a koje prednosti koje donosi e-fakturisanje, pitali smo knjigovođu Milana Trbojevića.

Da li sada, posle više od dve godine rada u SEF-u, možete da prenesete svoje iskustvo rada?

Posle više od dve godine rada mogu da kažem da je rad sa SEF-om doneo nekoliko pozitivnih promena. Pre svega, automatizaciju procesa kroz korišćenje API servisa na portalu. Knjigovodstveni softveri su povezani sa portalom i automatski možemo povlačiti primljene fakture i odabravati ih. Za nas kao knjigovođe to znači efikasniji rad i bolje praćenje svih obaveza u realnom vremenu i smanjenje grešaka pri knjiženju. Kada je nešto novo, svi imamo strah kako ćemo se snaći. Prednost je i ta što je sistem osmišljen tako da smanjuje mogućnost greške, koja se sastoji u tome da faktura ne sadrži neki obavezni zakonski element, što je ranije, kada nije bilo sistema, bilo prepušteno ljudskom faktoru. Meni je posebno drago što prelaskom na ovaj sistem nema više ovakvih situacija i rečenica: „Molim vas, pošaljite poštom fakturu sa pečatom.“ Kada kažem da ne koristimo pečat i da nije zakonski obavezan, odgovor je bio: „Ali nama je potreban.“ Toga sada više nema.

Kako su se prilagodila mikropreduzeća, a kako srednja pravna lica?

Prilagođavanje je bilo izazovnije za mikropreduzeća, jer su mnogi od njih tek ulazili u svet digitalizacije, što im je u početku predstavljalo dodatno opterećenje. Međutim, uz našu podršku, mnogi su se brzo prilagodili. Našim klijentima smo obezbedili obuku i podršku da to što brže savladaju. Srednja pravna lica – to su preduzeća srednje veličine, npr. oko 250 zaposlenih, u većini slučajeva su se brže prilagodila, jer su već imala razvijenije sisteme i resurse za implementaciju SEF-a.

Da li danas postoje firme koje nisu u mogućnosti da same unose e-fakture i traže pomoć knjigovođe da on to radi umesto njih, i kako to funkcioniše u praksi?

Da, i dalje postoje firme koje se oslanjaju na pomoć knjigovođa, posebno manja preduzeća koja nemaju interne resurse za upravljanje e-fakturama. U praksi, knjigovođe preuzimaju kompletan proces izdavanja i primanja e-faktura za njih. Mi se nismo odlučili za taj model, mi dajemo podršku i pružamo obuku, gde klijenti savladaju sistem i sami unose e-fakture.

Koliko mislite da ovaj novi sistem e-faktura, olakšava rad pravnim subjektima?

Mislim da ovaj sistem olakšava rad pravnim subjektima, posebno u pogledu transparentnosti i praćenja tokova faktura. Elektronske fakture omogućavaju brži protok informacija, lakšu kontrolu nad dospećima i smanjuju potrebu za fizičkom dokumentacijom, što je veliki plus. Ono što je velika prednost je API servis, gde su neke banke omogućile povezivanje e-faktura sistema sa e-bankingom i sada se kroz e-banking banke može vršiti plaćanje i odobravanje e-faktura.

Koji su prema Vašem mišljenju benefiti koji su se dobili uvođenjem e-faktura?

Posle izvesnog vremena, kada se naviknete na sistem, prednosti uvođenja e-faktura su svakako veća efikasnost i smanjenje mogućnosti grešaka. Najveća prednost u odnosu na sve druge državne digitalne servise je API server, gde se knjigovodstveni program može povezati i dovesti do veće automatizacije procesa, kao što su preuzimanje faktura u softver i poluautomatsko knjiženje, preuzimanje u softver e-bankinga i plaćanje na jedan klik. Tokom daljeg razvoja sistema nadam se da će mu biti dodato još novih funkcija, koje će doprineti daljoj automatizaciji procesa.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza