Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju

Nove energije
Ilustracija: izvor Centar za unapređenje životne sredine
Srpska ekonomija

Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine.

Prilikom analize su korišćeni stvarni podaci o potrošnji i proizvodnji električne energije, tokom perioda od aprila 2023. do marta 2024, sa solarnog sistema domaćinstva u Sremu, koje ima instaliranu solarnu elektranu snage 7,36 kilovata, i koje je na dvotarifnom merenju.

Obzirom da je u posmatranom periodu došlo do promena u cenama električne energije kao i načinu obračuna, u analizi je obračun troškova urađen na osnovu trenutno važećih cena i načina obračuna za prozjumere koji su domaćinstva.

Ključni podaci o efikasnosti sistema

Električna energija za domaćinstva u Srbiji se meri na dva načina – jednotarifno i dvotarifno (viša i niža tarifa). Prema aktuelnom zakonodavstvu, za kupce-proizvođače važi da kada proizvodnja solarne elektrane prevazilazi potrošnju domaćinstva, nastali viškovi se prebacuju u distributivni sistem. Nakon toga, prebačeni viškovi se povlače kada potrošnja prelazi proizvodnju, ali isključivo u tarifi u kojoj su ušli u distributivni sistem.

U predstavljenom slučaju, domaćinstvo je na dvotarifnom merenju, a obzirom da solarna elektrana proizvodi električnu energiju u toku dana, većina viškova se nalazi u višoj tarifi.

Tokom pomenutog perioda, domaćinstvo je potrošilo ukupno 14.510 kWh - 9.439 kWh u višoj tarifi i 5.071 kWh u nižoj tarifi, dok je proizvelo ukupno 9.563 kWh električne energije, od čega 9.538 kWh u višoj tarifi.

Od ukupne proizvodnje je 5.927 kWh poslato u mrežu kao višak, a direktna potrošnja unutar domaćinstva iznosila je 38%, što je značajno doprinelo smanjenju računa za struju. Na kraju obračunskog perioda, domaćinstvo je predalo 99 kWh energije u mrežu bez prava na naknadu, zbog zakonske odredbe koja predviđa "anuliranje" obračuna na kraju marta svake godine.

Podaci sa solarne elektrane u Sremu pokazuju kako pravilno dimenzionisani solarni sistemi mogu pokriti čak 100% potrošnje u višoj tarifi, čime se ostvaruju maksimalne uštede.

Finansijska ušteda oko 70%

Na osnovu trenutno važećih cena električne energije i obračuna za prozjumere, domaćinstvo bi, bez solarne elektrane, platilo 207.342 dinara za električnu energiju, dok stvarni troškovi uz solarni sistem iznose 64.134 dinara. Ovaj podatak pokazuje uštedu od 143.207 dinara, što čini oko 70% ukupnih troškova.

Promene u obračunu za prozjumere: šta donosi novi Zakon?

Ministarstvo rudarstva i energetike radi na novom Zakonu o energetici, koji predviđa izmene u načinu obračuna za prozjumere, uključujući i ukidanje neto-merenja i neto-obračuna najkasnije do kraja 2026. godine. Prema predloženim izmenama, domaćinstva koja steknu status prozjumera nakon 1. januara 2026. godine moraće da zaključe ugovor o potpunom snabdevanju sa novim sistemom obračuna.

Iako će novi uslovi verovatno produžiti period povraćaja investicije, solarne elektrane ostaju dugoročno isplative, obzirom da će cena električne energije nastaviti da raste. Uz projektovani vek trajanja od 25 godina, solarni sistemi će nastaviti da pružaju uštedu i značajno manje račune za električnu energiju i u budućnosti.

Međutim, domaćinstva koja već funkcionišu kao prozjumeri trebalo bi da zadrže trenutni način obračuna i u narednom periodu.

Podrška države za solarne elektrane

Ministarstvo rudarstva i energetike, u saradnji sa lokalnim opštinama, obezbeđuje subvencije za izgradnju solarnih elektrana, sa maksimalnim iznosom od 420.000 RSD, što olakšava domaćinstvima da započnu svoju energetsku tranziciju. Ažurirane informacije o dostupnim subvencijama mogu se pronaći na portalu prozjumer.rs

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza