Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako zadržati talente

Generacija Z na radnom mestu
Srpska ekonomija

Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih. Zbog toga, mnoge kompanije privlače mlade talente, podržavaju ih u njihovom razvoju, pa i uče od njih. Kompanije koje razumeju njihove potrebe mogu zauzvrat dobiti predane zaposlene koji strastveno rade ono u šta veruju i što im je važno.

Tehnološka pismenost i radno okruženje

Budući da je generacija Z odrastala sa tehnologijom, prilagodili su je sebi umesto da se oni prilagođavaju njoj. Tehnološki i informaciono su pismeniji od svih prethodnih generacija, lako usvajaju promene i svakodnevno primenjuju inovacije u radu, kao što su na primer alati veštačke inteligencije. Rado će se služiti svim tehnološkim olakšicama koje rad mogu da im učine bržim, preciznijim i pedantnijim i pomognu im da fokus sa rutinskog posla preusmere na bitnije i kreativnije zadatke. Kompanije koje im omogućavaju da koriste ovakve alate, ili ih bar ne sprečavaju u tome, privući će njihovu pažnju.

Razvoj, mentorstvo i jasan karijerni put

Generacija Z možda ima manje radnog iskustva od prethodnih generacija na tržištu rada, ali ne nužno i manje veština, budući da ima naviku da samostalno uči i usavršava se. Zato njeni pripadnici očekuju da im takve mogućnosti pruži i poslodavac – rado će ostati u kompaniji gde se njihov napredak prati i podržava i koja im omogućava kontinuirani profesionalni razvoj. Ovo podrazumeva treninge, radionice, kvalitetan procesa uvođenja u posao i mentorstvo, čest i smislen feedback, kao i mogućnost za napredovanje. Zahvaljujući svemu tome povećava se njihova produktivnost, kao i verovatnoća da će se na datom radnom mestu duže zadržati.

Fleksibilnost i balans

Generacija Z, rođena između 1997. i 2012. godine, dobro je upoznata s ubrzanim promenama na tržištu rada. Zbog toga su rano naučili da budu adaptibilni, snalažljivi, a uz to i asertivni, pa je tako i fleksibilnost poslodavca visoko na listi njihovih prioriteta. To znači da cene radno okruženje koje omogućava balans između privatnog i poslovnog života, fleksibilno radno vreme, mogućnost rada od kuće, ali i osećaj da ono što rade ima svrhu i smisao.

Ravnoteža između privatnog i poslovnog života im je važna podjednako kao i napredovanje u karijeri, a slobodno vreme cene jednako kao i prilike za dokazivanje. Stalo im je do dobrih međuljudskih odnosa na radnom mestu, pa od poslodavca očekuju poštovanje i transparentnost. Takođe, očekuju i jednostavan, ali zanimljiv i kreativan proces regrutacije i zapošljavanja.

Iskaži svoju kreativnost

Kompanija Nestlé prepoznaje potrebe mladih, svesna toga da su saradnja, međusobno razumevanje i poštovanje ključ uspeha kako za zaposlene, tako i za kompaniju. Zato već petu godinu zaredom realizuje program Summer’s Cool, plaćenu letnju praksu koja studentima i diplomcima pruža priliku da razvijaju svoje veštine i primenjuju znanje stečeno na fakultetu kroz konkretne projekte. I ove godine u okviru Summer’s Cool programa, Nestlé u saradnji sa izdavačkom kućom Laguna priprema iznenađenje koje će mladima dati priliku da iskažu svoju kreativnost. Pratite Nestlé Facebook stranicu i saznajte na vreme o čemu je tačno reč.

 

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke