Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Centar za obuku pilota

Kratak istorijat Vazduhoplovne akademije
Srpska ekonomija

Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu.

Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu, u zgradi koju je projektovao slavni arhitekta Josif Bukavac, osnivač, profesor i direktor škole sve do 1940. godine. Od tog dana pa sve do danas, u zgradi u Bulevaru vojvode Bojovića pisana je istorija srpske prosvete, industrije i srpskog vazduhoplovstva. Od 1930. škola beleži i prvu saradnju sa Ministarstvom vojske i mornarice kroz školovanje kadrova za potrebe vojske Kraljevine Jugoslavije, a potom i osnivanje jedriličarskog kluba, kao posebnog mesnog odbora Kraljevskog Aero-kluba „Naša krila” i Jedriličarske grupe „Ikar“.

Tokom Drugog svetskog rata zgrada na Dorćolu je oštećena, ali je škola nastavila sa radom na drugim lokacijama. Preko 130 učenika i profesora izgubilo je živote, a njih devet proglašeno je narodnim herojima.

Nakon rata, Vršac, u kom je 1925. godine formiran prvi aero-klub „Naša krila”, postaje centar za obuku pilota jedriličara, a 1947. prelazi u nadležnost Civilnih vazduhoplovnih vlasti Jugoslavije, dok se iste godine u školi u Beogradu formira Vazduhoplovni odsek. Potom 1954. godine, u Vršcu nastaje Državni vazduhoplovni centar kada se pilotima-jedriličarima pridružuju padobranci, piloti vazduhoplova i modelari. Od 1972. do 2010. godine, pod upravom JAT-a, preko 2000 pilota iz gotovo svih krajeva sveta steklo je svoje pilotske dozvole u Vršcu, da bi 2010. Vazduhoplovni centar Vršac postao deo Kontrole letenja Srbije i Crne Gore SMATSA. Od te godine ponovo se u školi u Beogradu školuju kadrovi za potrebe Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane Vojske Srbije.

Decembra 2011. Vazduhoplovna akademija dobija sva potrebna ovlašćenja za sertifikaciju vazduhoplovno-tehničkog osoblja od strane Evropske agencije za bezbednost vazdušnog saobraćaja.

U istoriji škole, poput septembra 1924, datuma osnivanja, stoji i jednako važan datum, maj 2021, kada odlukom Vlade Republike Srbije Vazduhoplovna akademija preuzima Vazduhoplovni centar Vršac i kada se osniva Visoka škola strukovnih studija Vazduhoplovna akademija.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke