Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige

Domaća kafa - više od napitka
Srpska ekonomija

Domaća kafa… Kad izgovorimo ili pomislimo na te reči, kao da već možemo da osetimo prepoznatljivi miris i ukus koji nas asocira na buđenje, popodnevni predah ili one trenutke kada nam je preko potreban boost energije. Zato i ne čudi što se radi o jednom od najpopularnijih napitaka na svetu, a njeni benefiti na zdravlje su tema mnogih istraživanja širom planete. Umeren unos kvalitetne kafe - od tri do četiri šoljice dnevno, može doneti brojne koristi za zdravstveno stanje, uz uslov da se poštuju individualne granice i potrebe. Ukoliko je pijemo u propisanim količinama, više ne moramo da brinemo za čim da posegnemo kada nam je potrebno razbuđivanje, povećana koncentracija ili razmrdavanje.

Kofein, njen osnovni aktivni sastojak, glavni je saveznik organizma ukoliko se konzumira na pravi način. Ovaj prirodni stimulans je poznat po tome što povećava budnost, poboljšava pažnju i smanjuje umor. Takođe, pozitivno utiče na kognitivne funkcije, omogućavajući veću produktivnost i bolju radnu efikasnost što je od neprocenjive važnosti u svakodnevnom životu, bilo da se radi o poslu, učenju ili bilo kojoj aktivnosti koja zahteva koncentraciju.

Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije.

Pored mentalnih, kafa može poboljšati i fizičke performanse. Kofein je prepoznat kao sastojak koji pojačava izdržljivost i performanse, a kako je domaća kafa jedina po svom sastavu 100% biljka i nema nikakve dodatne veštačke supstance, upravo zbog toga se preporučuje kao dodatak u režimima treninga i ishrane. Takođe, redovno uživanje u kafi ubrzava metabolizam, što je korisno za održavanje zdrave telesne težine.

Osim pomenutih benefita, kafa ima i značajnu hranljivu vrednost. Ona sadrži vitamine B2, B3 i B5, koji utiču na poboljšanje metaboličkih procesa, jačanje imunog sistema, održavanje organa za varenje, nervnog sistema, ali i kvaliteta kože, kose i noktiju. Takođe, bogata je mineralima poput magnezijuma – koji pospešuje zdravlje srca, poboljšava raspoloženje i pamćenje, i kalijuma - koji smanjenje rizika od moždanog udara, povišenog krvnog pritiska, anksioznosti. Sadrži i antioksidante iz grupe polifenola, koja pomaže suzbijanje upalnih procesa u organizmu. Ove nutritivne komponente dodatno doprinose njenim zdravstvenim benefitima, zato je opšte poznato da kafu često nazivaju tečnim zlatom jer predstavlja mnogo više od običnog napitka.

Domaća kafa je, dakle, na neki način i stil života. Osim toga što je naša saputnica tokom dana u svim dešavanjima i što nam pruža momente opuštanja, uživanja, odmora, ona je ujedno i prirodni pokretač energije, koncentracije i zdravlja, sa dugoročnim pozitivnim efektima na telo i um. Dovoljno je razloga zbog kojih treba da uživamo u svakom gutljaju, omiljenom mirisu i ukusu, u trenucima koje čuvamo samo za sebe ili onima koje delimo sa najdražima.

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike