Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića

Novi predmeti na izložbi Čekajući stalnu postavku
Foto: IMS
Srpska ekonomija

Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” novim značajnim predmetima – rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika.

Odežde su predstavljene na posebno dizajniranim lutkama koje je uradio vajar Darko Kuzmanović.

Rekonstrukcija odežde despota Stefana Lazarevića je urađena po uzoru na ktitorsku fresku iz njegove zadužbine manastira Manasije, saopštio je Istorijski muzej Srbije. Delovi odežde su dekorisani raskošnim ornamentima.

Sakos je tamnocrvene boje, a ornamenti na njemu su, kao i na licu plašta, orlovi upisani u krugove. Loros je uzan, zlatan, i poput manijakisa, optočen je ručno rađenim plavim i crvenim kamenjem sa biserima, dok mu je postava zelena. Perivrahioni, pravougaone pločice, su našiveni samo sa spoljne strane mišica, dok su rote pozicionirane na laktovima, epimanike na krajevima rukava, a četvrtaste „tabulae” sa strane u visini kolena.  Plašt je nešto svetlije boje, sa ogrlicom koja ima povezane kružne ornamente, najtipičnije dekoracije antičkih tunika, koja se prenela na vizantinski carski ornat.  Postava plašta je plava sa zlatno-crnim dezenom.

Rekonstrukcija odežde despota Đurđa Brankovića, vladarskog naslednika despota Stefana Lazarevića, urađena je po uzoru na povelju koja se čuva u svetogorskom manastiru Esfigmen, a na kojoj je prikazan sa porodicom.  Delovi odežde su, kao i kod odežde despota Stefana Lazarevića, dekorisani ručno rađenim dragim kamenjem i vezenim ornamentima. Crveni sakos širokih rukava je za potrebe rekonstrukcije urađen u prestižnoj tkačkoj radionici u okolini Londona, a ispod njega se nalazi petrolejplava tunika. Zlatni loros je karakteristično vezen i postavljen petrolejplavom tkaninom. 

Gornji plašt u tamnijoj nijansi petrolejplave boje je postavljen svetlosivim krznom za koje se, po načinu slikanja i prezentovanja na prikazu u esfigmenskoj povelji, naslućuje da je bilo od hermelina.

Izložba „Čekajući stalnu postavku” je nakon otvaranja, kako je i najavljeno tom prilikom, povremeno obogaćivana novim predmetima, što je dodatno privlačilo interesovanje posetilaca. 

Tokom prethodne godine, izložba je dopunjena brojnim novim predmetima, među kojima se izdvajaju olovni pečat velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, rekonstrukcije žezla cara Dušana i carice Jelene, kristalni bokal sa grbom Kraljevine SHS, novčići vladara iz dinastije Nemanjić i delo slikara Miodraga Petrovića „Kralj Petar I Karađorđević na volovskim kolima”.

Izložba će i u narednom periodu biti obogaćivana novim originalnim predmetima i novim rekonstrukcijama odeždi i kruna srednjovekovnih srpskih vladara, kao što su krune kralja Mihaila I Vojisavljevića i kralja Tvrtka I Kotromanića, koje su u procesu izrade.

Istorijski muzej Srbije je na izložbi „Čekajući stalnu postavku” pred posetioce izneo najvrednije predmete iz svojih zbirki među kojima se izdvajaju predmeti koji su deo zaostavštine dve novovekovne srpske dinastije – Karađorđević i Obrenović.

Izložba je koncipirana tako da daje uvid u pojedine celine buduće stalne postavke – u bočnim salama prezentovani su predmeti koji su pripadali rodonačelnicima i njihovim naslednicima iz dinastija Karađorđević i Obrenović, a u ostatku prostora predstavljeni su period prednemanjićkih i nemanjićkih vladara, pad srpske srednjovekovne države pod osmansku vlast, kao i period srpske Despotovine.

Među brojnim originalnim eksponatima istorijskim značajem se pre svih izdvajaju insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt i jedina sačuvana srpska kruna, izlivena od gvozdene ručke topa vožda Karađorđa.

Na izložbi su premijerno predstavljene i idealne rekonstrukcije kruna i odeždi srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki, izrađenih u cilju osvežavanja kolektivnog sećanja na ovaj period srpske istorije. Tako posetioci imaju priliku da vide rekonstrukcije kruna cara Dušana, carice Jelene, kralja Milutina, kraljice Simonide, despota Stefana Lazarevića, despota Đurđa Brankovića i kraljice Jelene Anđel, kao i rekonstrukcije odeždi Mihaila I Vojisavljevića, odnosno Milutina i Dragutina iz perioda rane mladosti.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta