Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd

Koncert izvornih pesama u čast Jordana Nikolića i Mare Đorđević
Piše: Ljiljana Staletović

Završnica tradicionalnog muzičkog festivala „Carski glasovi“ okupila je sredinom aprila u beogradskom Kulturnom centru „Vlada Divljan“ tridesetak mladih vokalnih solista iz više mesta s Kosova i Metohije, piše prištinsko "Jedinstvo". Učesnici festivala, koji se četvrtu godinu zaredom organizuje u čast vokalnih solista Jordana Nikolića i Mare Đorđević, predstavili su se publici izvođenjem bogatog muzičkog stvaralaštva kosmetskih Srba, starih, izvornih pesama nastajalih tokom vekova. Istovremeno, pokazali su i svoju humanost. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca. Sav prihod s prve večeri festivala, održane 6. marta u Gračanici, namenjen je za lečenje jedanaestogodišnjeg Luke Sekulića iz ovog mesta.

Publika je na početku imala priliku da vidi kraći film posvećen Jordanu Nikoliću i Mari Đorđević, koji su promovisali srpsku izvornu muziku sa Kosova i Metohije.Čuli su i neke od pesama koje su snimili. „Ej, dragi, dragi, božurove sadi“, razleglo se salom u izvođenju Jordana Nikolića, dok su se na platnu smenjivale njegove i fotografije kosmetskih gradova. Ovo po svemu specifično muzičko veče bilo je i edukativnog karaktera. Kratkim filmom, kasnije kroz reči voditelja Aleksandre Rakić i Zorana Stankovića, publika se upoznala s tradicijom muzičkog stvaralaštva Srba iz naše južne pokrajine. Ovu tradiciju baštini Udruženje estradnih umetnika i izvođača Kosova i Metohije na čelu sa Dejanom Aksićem i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, koji su i organizatori ove muzičke manifestacije. Zatim su se na sceni jedno za drugim pojavljivali mladi solisti. Vokalni solisti iz Gračanice, Kusca, Livađa, Čaglavice, Kosovske Mitrovice, Lapljeg Sela, Novog Brda, Šilova i Štrpca uneli su sebe u svaku pesmu. Dobro uvežbani, vođeni Zlatkom Stojanovićem, pevali su pesme koje su teške i za iskusnije pevače. Pevajući emotivno i nadahnuto, preneli su svoja osećanja i na publiku, koja nije ostala ravnodušna ni na njihov scenski nastup. Svojim anđeoskim glasovima pokazali su se kao dostojni naslednici Jordana Nikolića i Mare Đorđević. Ali i najpoznatijeg srednjovekovnog pevača Dragana Prizrenca.

 – Veliko mi je zadovoljstvo što u eri poplave šunda i rijalitija imamo i prave čuvare izvorne muzike, među kojima se izdvaja Svetozar Igić. Audicije za ovaj festival pokazale su da i među najmlađom decom širom Kosova i Metohije ima naslednika Mare Đorđević i Jordana Nikolića – izjavio je Zlatko Stojanović za „Jedinstvo“.

Tokom dvosatnog programa, salom su se orile pesme za dušu, meke, uglavnom vesele, ređe čežnjive, tužne, koje lako, kako se samo pesmom može, svedoče o istoriji Kosova i Metohije. „Moj golube, ne padaj mi na maline“, „Udade se Živka Sirinićka,“, „Tegnaj mi oro, mori Bojano, „Marijo, deli bela kumrijo“, „Goranine, ćafanine“, „Gusta mi magla padnala“, „Marijo, ćero mori“ i druge pesme, podigle su publiku na noge. Obučeni u nošnju iz svojih sredina, kao i etno haljine ukrašene kosovskim vezom, koje su uradile članice Udruženja poslovnih žena „Avenija“ iz Lapljeg Sela, pevači su predstavili tradiciju i kulturu kosmetskih Srba. Pevali su uz pratnju Narodnog orkestra Radio-televizije Srbije pod rukovodstvom Vlade Panovića, koji je izveo i splet pesama s Kosova i Metohije. Na sceni su kao gosti nastupili vokalna grupa „Brojanica“, solisti Danka Stojiljković, Ranko Šemić, Svetozar Igić, Renato Henc i glumac Miloš Vasić. Veliki doprinos koncertu dali su Mira Drobac, urednica muzičke produkcije RTS-a, i direktor Kulturnog centra „Vlada Divljan“ LJubiša V. Đurović. 

Kroz pesme, Srbi su izražavali emocije, prenosili dešavanja, svakodnevni život, običaje, čuvali identitet. Vezani za sredinu u kojoj su živeli, ispevali su pesme s karakterističnim umetničkim izrazom. „Carski glasovi“ čuvaju od zaborava kosmetski ritam i stare pesme koje u našoj muzičkoj literaturi pronalazimo kod Stevana St. Mokranjca, Miloja Milojevića, dr Dragoslava Devića, sestara Janković, Danice i LJubice, Koste Manojlovića i prof. Miodraga A. Vasiljevića. To su pesme ispevane da se pamti, peva i s merakom sluša. Stihovi su kulturu, običaje, ljude i staro vreme sačuvali. Stojanović je, radeći s mladim vokalnim solistima, sačuvao pesme koje su se na česmama „rodile“, koje su zanatlije, trgovci i čobani ispevali. To su lirske pesme nastale od malih priča, koje daju veliku radost, ili nose tugu. Često su i šaljive, poput „Zaljubi se šeret Mane, šeret Mane od Gnjilane“, koju je izveo Ranko Šemić.

„Pesma nas je održala, pesmi hvala“ govori narod, ne bez razloga. Vole Kosovci da zapevaju i kolo zaigraju. Čak i u situacijama kada bi drugi ćutali i plakali, ne gube duh. Vazda su pevali, javno, na svadbama, krštenjima, saborima, i krišom pod Turcima. U takvim uslovima nastale su pesme koje čuvaju bogatu nematerijalnu baštinu kosmetskih Srba. Prošlog petka publika je još jednom mogla da se uveri da su Kosovo i Metohija i pesma i igra, i tuga velika u isto vreme. „Oro se vije kraj manastira“, „Sviće, sviće Vidovdan“, pevali su zajedno publika i svi učesnici završne večeri festivala. 

Dok je koncert još trajao, smenjivale su se slike i komentari na društvenim mrežama. „Bilo je zadovoljstvo slušati decu sa Kosova i Metohije, njihove čarobne glasove. Ne kaže se slučajno „kroz Kosovo ne pevaj“, primetila je književnica Olivera Budimir. Svoj ponos nije krila ni predsednica Udruženja poslovnih žena „Avenija“ Gordana Đorić: „Ne mogu a da ne napišem koliko sam bila ponosna na našu decu, koja su pevala anđeoskim glasom i publici priredila pravo uživanje“. Ovaj festival otkrio je prave mlade talente koji će, kako je primetio novinar Jugoslav Rađenović, „u budućnosti činiti srž srpske tradicionalne narodne muzike.“   

Na završnim večerima festivala u Gračanici i u Beogradu pojavilo se tridesetak pevača, izabranih između oko dve stotine koji su učestvovali na audicijama održanim širom Kosova i Metohije. Žiri je imao težak zadatak, a Stojanović je ističe da su deca koja su se pojavila pred publikom „pravi biseri i čuvari naše muzičke tradicije“.

– Unuke Mare Đorđević, koje su bile u publici, pozvale su nas da organizujemo koncert u Pančevu. Dobili smo pozive da se predstavimo publici u Požarevcu, Somboru, Sremskim Karlovcima, Baljaluci, na Zlatiboru, i da učestvujemo na eko radnoj akciji koju organizuje SORAS (Savez omladinskih radnih akcija Srbije). Očekujemo da nam podršku u prevozu pruži Opština Gračanica – rekao je Stojanović za „Jedinstvo“.

Devojčice i dečaci su tokom trodnevnog boravka u Beogradu bili gosti Kancelarije za Kosovo i Metohiju, gde ih je dočekala zamenica direktora Milena Parlić, Radio Beograda i Televizije Srbije, glumca i pevača Milana Vasića i FK Partizan. Na stadionu Partizana, uoči početka utakmice četvrtfinala Kupa Srbije u fudbalu između kluba domaćina i FK Voždovac, otpevali su himnu Srbije. Kosmetski slavuji vratili su se kućama puni utisaka, kao i organizatori koji nastavljaju svoju misiju. Okupljanjem mladih, baštinjenjem bogate muzičke tradicije Srba s Kosova i Metohije i duhovnim jačanjem srpske zajednice, festival „Carski glasovi“ u potpunosti opravdava svoje postojanje.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta