Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?

Srbija
Srpska ekonomija

Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Međutim, iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama, pokazala je nova anketa stavova privrede, civilnog i javnog sektora o javno-privatnom dijalogu u Srbiji, koju je sproveo NALED na indikativnom uzorku.  

Prema rečima direktora Smart Kolektiva i člana Savetodavnog odbora NALED-a Nevena Marinovića, učešće organizacija civilnog društva (OCD) u kreiranju zakona, važno je i zato što one predstavljaju specifične grupe građana - mlade, manjine i druge ranjive kategorije, koje bi bez njihovog učešća ostale zanemarene. Ipak, da se dijalog poboljšao u poslednjih godinu dana, smatra svega 30% anketiranih organizacija, a da je potrebno unaprediti saradnju sa njima, navodi i Evropska komisija u svom poslednjem izveštaju o napretku Srbije. 

- Pozitivno je što se, u poređenju sa istraživanjem iz 2021, povećao udeo organizacija koje su bile uključene u zakonodavne aktivnosti i da 75% ispitanika navodi da je sarađivalo sa resornim organima, najčešće kroz komentarisanje nacrta zakona i učešće u radnim grupama za izradu propisa. Ipak, važno je reći da se i u onim procesima koji uključuju OCD, stiče utisak da se to radi više zbog ispunjavanja forme – istakao je Marinović. 

Istraživanje, takođe, pokazuje da su se predstavnici OCD resornim organima u prethodnoj godini uglavnom obraćali mejlom, kako bi dobili uvid u informacije od javnog značaja, što ukazuje na nedostatak poverenja i saradnje. Kako bi se unapredila komunikacija, organizacije najpre navode da je potrebno jačanje transparentnosti i traže veću odgovornost institucija za kvalitet ovog procesa, dok predstavnici javnog sektora podvlače i jačanje internih kapaciteta za vođenje dijaloga. 

- Institucije bi, pre svega, trebalo da redovno informišu udruženja o ključnim aktivnostima i blagovremeno ih uključuju u kreiranje politika. To ne znači da ih samo obaveste i na kraju odbace dostavljene predloge, nego da zaista iskoriste znanja, kapacitete i dobre sugestije. S druge strane, civilno društvo mora da ostane istrajno i da izlazi sa konkretnim rešenjima, jer obe strane nose odgovornost za uspostavljanje bolje saradnje. Na kraju, propisi koji nastaju kroz dijalog poput Zakona o socijalnom preduzetništvu i programa razvoja ovog sektora koji je u pripremi, imaju mnogo veće šanse da budu sprovedeni u praksi i podržani od strane celog društva – zaključuje Marinović. 

Od institucija koje su formirale radne grupe, 43% ističe da je redovno u njihov rad uključivalo predstavnike privrede i civilnog sektora, a 38% je to činilo nešto ređe. Takođe, tri četvrtine predstavnika institucija navodi da stavove privrede i civilnog sektora uglavnom uzima u obzir prilikom donošenja i izmena propisa. Da može bolje, potvrđuju i podaci poslednjeg Regulatornog indeksa Srbije, prema kojem su u 2022. javne rasprave i konsultacije održane su za svaki drugi zakon od značaja za privredu, a nacrti su bili dostupni u dve trećine slučajeva. 

U Srbiji je aktivno oko 36.500 udruženja, tj. postoji jedna organizacija na 180 građana, a dominantno se bave oblastima zaštite ljudskih prava, životne sredine, ekonomskog razvoja, demokratije i evrointegracija. Posmatrano prema broju stanovnika, među zemljama regiona u broju osnovanih OCD - prednjači Hrvatska sa nešto više od 51.500 (jedno udruženje na 83 građana), u BiH je registrovano oko 25.500 (jedno udruženje na 125 građana), a u Crnoj Gori više od 6.100 (jedno udruženje na 100 građana). 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta