Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini

Negotinska Krajina
Foto: ZA Medija
Srpska ekonomija

U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ. Kroz javni poziv ukupno je odobreno 39 projekata, a predviđeni budžet je oko pola miliona evra.

Jedan od dobitnika bespovratnih sredstava, Dragan Nikolić, vlasnik je jedne je od najvećih građevina u kompleksu smedovačkih podruma izgrađenih oko 1921. godine. Kuća je sagrađena na dva sprata sa vinskim podrumom u donjem delu i velikom salom na spratu, koja će ubuduće služiti za različita okupljanja. Ovaj projekat doprineće lepšem izgledu celokupne okoline i očuvanju kompleksa smedovačkih vinskih podruma. "Krenuo sam sa radovima, kada se pojavila akcija evropskih fondova i GIZ-a koji su mi pomogli da ubrzam adaptaciju. Uradili smo krov i narednih dana treba da dođu majstori da počnu sa malterisanjem", kaže Nikolić.

Ivan Stojanović, koji je nasledio pivnicu sagrađenu krajem XIX veka u Rajačkim Pivnicama, planira da se, nakon rekonstrukcije, bavi turizmom. Pivnica je do sada služila kao porodična vikendica, a podrum bio zapušten i neupotrebljiv. Sada cela pivnica dobija novu namenu, da postane turistički smeštajni objekat.

"Podrum nije služio ničemu, vreme smo uglavnom provodili na spratu. Međutim, vremenom smo shvatili da to ima potencijala da bude turistički iskorišćeno, da možemo da mu promenimo namenu, kako bi u budućnosti ta pimnica postala samoodrživa, da počne sama da zarađuje novac", navodi Stojanović.

Verica Crnogorac iz Smedovca je sredstvima EU završila je obnovu kuće svojih roditelja, sagrađenu 1934. godine: "Urađena je adaptacija krova, kompletna fasada, dupli prozori sa žaluzinama, vrata...."

Turistički potencijal tri jedinstvena vinska sela i pivnica koje su proglašene kulturnim dobrom od velikog značaja i predložena za prijem na zvaničnu listu UNESCO-a, privlači sve veći broj posetilaca, što ljubitelja kvalitetnih autohtonih sorti vina, ljubitelja tradicionalne arhitekture, ali i na festivalima koje organizuju lokalna građanska udruženja, takođe uz podršku projekta. Pivnice se obnavljaju pod budnim okom republičkog i regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prema njihovim standardima i propisima. Zahvaljujući višegodišnjoj uspešnoj saradnji EU i GIZ sa Minstarstvom turizma i omladine i lokalnim samoupravama, projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam" nastoji da podigne kvalitet i raznovrsnost turističke ponude istočne Srbije, što će omogućiti veći finansijski i ekonomski potencijal turističkih delatnika, kao i stvaranje novih radnih mesta.

"Naš projekat je prepoznao šta Istočna Srbija i Donje Podunavlje nude i mi, koliko je to moguće, želimo da pružimo podršku i turističku i kulturnu ponudu podignemo na jedan viši nivo. Za nas je izuzetno bitna finansijska podrška iz fondova EU koju posredstvom javnih poziva za bespovratna sredstva pružamo seoskim turističkim domaćinstvima i malim turističkim radnicima, kao što je slučaj u Rajcu, Rogljevu i Smedovcu. Uz intervencije na kulturnim dobrima kao što su tvrđava Fetislam u Kladovu, zatim izgradnja Centra za posetioce na Feliks Romulijani i arheološkim radovima u kompleksu tvrđave Golubac, ovom regionu želimo da pomognemo da postane bitna turistička destinacija i još atraktivnija za domaće i strane posetioce", ističe Aleksander Bec iz GIZ, vođa projekta „EU za kulturno nasleđe i turizam“.

Ostali naslovi

Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj