Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

S karticama je komfornije ako se pametno koriste

Vodič za plaćanja na letovanju
Srpska ekonomija

Sezona godišnjih odmora je počela i mnogi već pakuju kofere za željno iščekivano letovanje na kojem će napuniti baterije. Džepovi će se neizbežno malo isprazniti, ali uz mudro planiranje mogu se izbeći nepotrebni troškovi i neprijatnosti koje ponekad prate finansijske transakcije u inostranstvu. Na primer, da se zateknete bez platne kartice u cash-free hotelu ili obrnuto, da vam ponestane gotovine za krofne na plaži. Da ne pominjemo kako se i najbezazlenija povreda poput uboda ježa može pretvoriti u veliki izdatak ukoliko nemate putno zdravstveno osiguranje.

Evo nekoliko saveta kako da vam, umesto po nepotrebnim troškovima, letovanje ostane u sećanju samo po lepim stvarima.

Rezervacija smeštaja

Samostalna organizacija putovanja, bez agencija i ostalih posrednika, obično podrazumeva da se vlasniku smeštaja uplati određeni procenat od ukupnog iznosa na ime rezervacije. Ta vrsta transakcije nosi dodatni trošak, a najpovoljnije je da se obavi deviznim nalogom preko banke u kojoj imate račun. S obzirom na to da najčešće sami popunjavate podatke o primaocu novca, neophodno je da vam vlasnik smeštaja pošalje puno ime i prezime, naziv banke, IBAN broj i SWIFT. Malo jednostavnije, ali i malo skuplje je plaćanje preko specijalizovanih servisa za transfer novca.

Osiguranje, pa sve ostalo

Raspitajte se da li ste možda već pokriveni međunarodnim zdravstvenim osiguranjem, jer ga banke često nude uz platne kartice i tekući račun. Ukoliko niste, banka je dobro mesto da ugovorite putno osiguranje, jer većina ima saradnju sa osiguravajućim kućama, tako da svojim klijentima mogu ponuditi povoljne uslove. Pre nego što izaberete polisu koja odgovara vašim potrebama, individualnu ili porodičnu, raspitajte se koje sve rizike ona pokriva i u kom maksimalnom iznosu. Ako vam se ranije desilo da zbog nepredviđenih okolnosti morate da odustanete od unapred uplaćenog putovanja, onda znate da to nije mali trošak. Više se isplati osigurati se od otkaza putovanja, a nije loše ni osigurati prtljag od eventualnog gubitka ili oštećenja. Dobro bi bilo da i stan osigurate od provala, poplava i sličnih nezgoda da biste na put krenuli sasvim rasterećeni.

S karticama je jednostavnije

Korišćenje „plastike“ na putovanjima svakako je komfornije nego baratanje gotovinom. Nema potrebe da jurite menjačnice, preračunavate kurs i brinete gde ćete čuvati novac. Ipak, mnogi imaju dilemu da li se isplati koristiti kartice u inostranstvu, kolike su provizije i postoje li rizici od zloupotrebe. Prvo, način zaduženja i konverzije valuta zavisi od vrste kartice, toga da li je ona vezana za dinarski ili devizni račun i valute koja se koristi u stranoj zemlji. Preporučuje se da plaćanje obavite debitnom karticom vezanom za devizni račun na kom imate sredstva u valuti zemlje u kojoj se plaćanje obavlja (na primer, plaćanje evrima u Grčkoj), jer za većinu takvih kartica ne postoji provizija pri plaćanju. Ako sa devizne kartice u evrima plaćate račun izražen u turskim lirama, vaša banka će vam naplatiti samo trošak konverzije valute.

Ne prihvatajte konverziju u dinare

Kada u inostranstvu koristite karticu, trgovac vam može ponuditi da račun zaduži u dinarima. Iako to može da deluje zgodno, povlači uvećane troškove konverzije, naročito ako je u pitanju devizna kartica i zato je generalni savet da to ne prihvatite. Umesto toga, izaberite da platite u lokalnoj valuti. Vaša banka će uraditi konverziju po neuporedivo povoljnijim uslovima od onih koje biste dobili na ovakav način. Najbolje ćete proći na kursnim razlikama ukoliko novac podižete ili plaćate sa kartice koja je vezana za devizni račun.

Imajte važne brojeve pri ruci

Pre odlaska na putovanje informišite se u svojoj banci o tome koje kartice je moguće koristiti u inostranstvu, za koje vrste transakcija i kolike su provizije. Imajte kod sebe broj korisničkog centra banke koji obično radi 24 sata dnevno i koji ćete odmah pozvati ukoliko se desi da vam kartica bude ukradena ili je izgubite. U tom slučaju kartica će odmah biti blokirana, a sve neželjene transakcije sprečene. Pored toga, korisno je imati opciju SMS obaveštenja kako biste u realnom vremenu pratili uplate i izvršena plaćanja. Poželjno je da na put ponesete i rezervnu karticu kako ne biste zavisili od samo jedne. Budite sigurni da ste dobro zapamtili PIN pre nego što krenete na putovanje, ali ga ni slučajno ne zapisujte na samu karticu niti na papir koji držite u njenoj blizini.

Neka trgovac upotrebi karticu pred vama

Ne treba zaboraviti ni opšte savete koji važe za korišćenje kartica bilo gde. Kad plaćate, karticu nemojte ostavljati bez ličnog nadzora – najbolje je da je upotrebite sami ili insistirajte na tome da je trgovac upotrebi pred vama. Prilikom unosa PIN-a prekrijte tastaturu, jer ovaj podatak nikako ne treba deliti s drugima. Na kraju, ne zaboravite da sačuvate isečke o plaćanju i račune, a po povratku iz inostranstva proverite da li su sve transakcije adekvatno proknjižene. Dok sve ne budu evidentirane, čuvajte isečke i račune.

Podizanje gotovine

Ako vam u inostranstvu ponestane gotovine, preporuka je da za podizanje novca na bankomatima koristite debitnu umesto kreditne kartice, jer su provizije niže. Ukoliko ste klijent regionalne banke koja posluje i u zemlji u kojoj letujete, a novac podižete na njenom bankomatu, nećete ni platiti proviziju. I u ovom slučaju poštujte mere opreza koje generalno važe. Ne dopustite da vas bilo ko ometa i nadzire dok ste ispred bankomata i prekrijte tastaturu prilikom unosa PIN-a. Imajte u vidu da je upotreba kartice ograničena na dnevnom nivou. Svaka banka određuje maksimalne limite za kartice koje izdaje, a i neke države imaju svoje limite za podizanje gotovine u toku 24 sata.

Za više informacija o vrstama kartica i načinima na koje možete da ih koristite, posetite platformu ErsteZnali.rs. Platforma je deo besplatnog, nekomercijalnog programa finansijske edukacije građana koji već više od dve godine sprovodi Erste Banka. Program je pokrenut sa ciljem da najšira zajednica, od naših najmlađih sugrađana do odraslih, bolje razume upravljanje svojim finansijama.

Ostali naslovi

Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj