Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta se krije ispod Tašmajdana?

Prirodne baštine
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

U Abardarevoj ulici, ispod Tašmajdana okupila se nedavno grupa studenata iz Belgije, Švedske i Italije. Imali su dogovoren obilazak tašmajdanske pećine. Među njima našla se i „Srpska ekonomija“. Tako smo i mi dobili priliku da vidimo beogradsko podzemlje koje nije svima dostupno, a mnogim Beograđanima je i nepoznato. U pećine ispod Tašmajdana ušli smo zahvaljujući Radetu Miliću iz Centra za urbani razvoj.

Na prvi pogled prostor oko ulaza i sam ulaz ne ulivaju poverenje. Zato prvo pitamo našeg sagovornika da li je šetnja bezbedna.

- Da bezbedna je, pa to su Nemci gradili. Ono što je vidljiviji deo Tašmajdana i po čemu ga Beograđani poznaju je upravo taj nacistički period. Nacisti su u okviru tašmajdanske pećine napravili svoju Komandu za jugo-istok i utvrdili je ogromnim, masivnim betonskim svodovima koji su mogli da izdrže i najsnažnije savezničko bombardovanje. Pećine su korišćene i u Prvom svetskom ratu. Imamo fotografije iz Prvog svetskog rata kada se narod sklanjao u tašmajdanske pećine od naleta austrougarskih i nemačkih trupa - priča Rade Milić.

On nas zatim vraća u daleku prošlost. Na Tašmajdanu se u atničkom periodu vadio kamen, bio je kamenolom od kog se gradio antički Singidunum. U srednjem veku, takođe je korišćen tašmajdanski kamen za izradu tvrđave i svih ostalih objekata koji su tada bili u Beogradu.

- Rudnik kamena bio je i u turskom periodu, a koristili su ga i Austrijanci. Svako ko je boravio ili se duže zadržavao na prostoru Beograda koristio je kamen sa Tašmajdana - zakljućuje Rade Milić.

Virtualna tura

Ovaj arheolog, beogradski Don Kihot, već više od dve decenije brine za naše veoma vredno kulturno- istorijsko nasleđe. U toj borbi sa vetrenjačama ne odustaje. Centar za urbani razvoj postoji od 2006. godine kada je ta nevladina organizacija na najvećoj svetskoj smotri arhitekture u Veneciji predstavila budući razvoj Beograda. Po povratku sa Venecijanskog bijenala okupili su se stručnjaci iz različitih oblasti – arhitekte, ekonomisti, arheolozi, antropolozi, istoričari, istoričari umetnosti.

- Želeli smo da što više uradimo za ovaj grad, a pomoć smo dobili kroz međunarodne projekte. To su projekti „Erazmus plus“ i „Kreativna Evropa“. Upravo belgijski, švedski i italijanski studenti došli su u Beograd preko projekta „Erazmus plus“ koji finansira Evropska unija. Tašmajdanska pećina izabrana je da bude studija slučaja. Jedan od rezultata tog projekta biće 3D virtualna tura kroz tašmajdansku pećinu koja će biti urađena najnovijim tehnologijama. Tako ćemo afirmisati sve potencijale koje beogradsko podzemlje ima - kaže naš sagovornik.

Geološko nasleđe

Tašmajdan je spomenik prirode, važno geološko nasleđe Beograda. To je prostor koji je ukopan u krečnjačkom Miocenskom sprudu koji je zaštićen više od 50 godina. To je razlog više što su se naši i mladi stručnjaci iz Evrope udružili kako bi taj biser, ogroman kompleks i hiljade kvadrata učinili vidljivim.

- Radimo na tome da prostor Tašmajdana postane turistička destinacija odnosno nova atrakcija Beograda i Srbije od koje će koristi imati i naša ekonomija. Zato smo pozvali ljude iz Evrope da dođu i pomognu nam da ga izvedemo iz anonimnost - naglašava Rade Milić iza koga su nagrađivani projekti poput „UNDERГРАДА“ čiji je cilj očuvanje podzemnih objekata koji se nalaze u Beogradu. Za sada ih je evidentirano više od šezdeset.

Pored međunarodne pomoći neophodna je i veća podrška naših institucija. Ako Pariz, Rim, Beč, Budimpešta imaju svoje podzemlje koje je dostupno kako domaćim, tako i stranim turistima zašto ga onda ne bi imao i Beograd.

Ostali naslovi

CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća
Deficit zanatlija
Srpska ekonomija
Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima
E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede
Srpska ekonomija
Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova